Prvi hrvatski sudac plaća odštetu za preduga suđenja

Bruno Čohilj, bivši predsjednik Općinskog suda u Puli, prvi je sudac koji je u izvansudskom postupku prihvatio platiti odštetni zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. U drugom slučaju u kojem sudac odbija plaćanje vodi se spor između njega i države. Dosad je odštetne zahtjeve plaćala država, no sada se situacija mijenja i država traži očitovanje suca i predsjednika suda te od njih zahtijeva povrat, doznaje poslovni tjednik Lider. To znači da se od suca traži da plati ono što je država platila onomu tko je tražio zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Da država zauzima oštrije stajalište u mjerama skraćenja sudskih sporova, pokazuju i odluke Ustavnog suda u kojima je pravo na zaštitu dopušteno i u slučajevima u kojima je od pokretanja postupka do podnošenje zahtjeva prošlo i manje od tri godine. Dosad je Vrhovni sud zabranjivao pružanje zaštite prava na suđenje u razumnom roku u svim slučajevima u kojima je od pokretanja postupka do podnošenja zahtjeva prošlo manje od tri godine, pa makar u tom razdoblju sud nije učinio ništa. Ustavni je sud u nekoliko svojih odluka na tom području napravio jasan i radikalan rez. Najprije je dopustio zaštitu i u slučaju kraćeg roka kad je bila riječ o radnim sporovima i zemljišnoknjižnim slučajevima, a nakon toga je zaštitu dopustio i generalno, primjerice i u jednom parničnom postupku utvrđenja prava vlasništva. To, zapravo, znači da se nitko ne treba držati dogovornog roka od tri godine i dotad pasivno čekati, nego se zahtjev može postaviti i mnogo prije u slučaju da sud ne radi ili ne radi dovoljno ažurno.