Prvi predsjednik Europe Belgijanac Van Rompuy

Belgijanac Herman Van Rompuy izabran je u četvrtak navečer u Bruxellesu za prvog predsjednika Europe. Lideri Europske unije, na izvanrednom summitu, brzo su se usuglasili da prvi predsjednik Europskog vijeća bude sadašnji belgijski premijer, a Catherine Ashton visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije.

Izbor nije iznenađenje, jer se Rompuyja posljednjih dana spominjalo kao najizgledniji kandidat, a u konkurenciji su još bili i luksemburški premijer Jean Claude Juncker i nizozemski premijer Jan Peter Balkenende. Summit je počeo u 18 sati, a za nepuna dva sata lideri Europske unije uspjeli su se dogovoriti o izboru.
Van Rompuy pripada desnom političkom korupusu u Europi, ali je političar sklon kompromisima i dogovorima. Vrlo uspješno vodio je Belgiju u vremenima velike političke krize i svi mu priznaju umijeće mirenja dotad posve nepomirljivih struja. Ovaj 62-godišnji flamanski političar uživa veliku popularnost u Belgiji, ali je izvan belgijskih granica relativno nepoznat.

Unija se očito odlučila za izbor predsjednika Europe iz manje zemlje, ali zato nimalo manje značajne za Uniju, poput Belgije. Van Rompuy diplomirao je filozofiju i ekonomiju, katolički je intelektualac, a radio je i u središnjoj banci. Izabran je na dvije i pol godine, a isto toliko može mu biti i produžen mandat.

Europska povjerenica za trgovinu, Britanka Catherine Ashton, izabrana je na mjesto koje je do sada obnašao Javier Solana. To je donekle iznenađenje, jer ju se posljednjih dana nije spominjalo kao izglednu kandidatkinju. Barunica Ashton je članica Laburističke stranke, a do sada se nije bavila vanjskom politikom pa je njezin izbor i po tome vrlo iznenađujući. Na mjestu povjerenice zamijenila je Petera Mandelsona.

Za mjesto visokog predstavnika za vanjsku politiku spominjalo se i bivšeg talijanskog premijera Massima D'Alemu te britanskog ministar vanjskih poslova Davida Milibanda, ali je izbor pao na Ashton.

"Iako je teško napustiti vodstvo moje zemlje, ja ću ovaj položaj prihvatiti i zahvaljujem se na časti koja mi je ukazana", kazao je neposredno nakon izbora Van Rompuy. "Preuzet ću zadatak s entuzijazmom", dodao je novi predsjednik Europskog vijeća.

Neposredno pred početak summita u Bruxellesu su se sastali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Procjenjuje se da su upravo njih dvoje odigrali presudnu ulogu, ali je izbor rezultat mnogih kompromisa. Iz igre su ispala gotovo sva zvučna imena - od Tonyja Blaira nadalje, a prve reakcije iz Bruxellesa ukazuju da je konačna odluka donesena doslovce u posljednji trenutak. Izbor je i rezultat kompromisa europskih pučana sa socijalistima. Do posljednjeg trenutka do javnosti nisu doprle pojedinosti o izboru, a europski lideri pred početak summita nisu željeli ništa govoriti. Iako je Van Rompuy bio glavni favorit, smatralo se da su mu šanse umanjene nakon "otkrića" da je prije nekoliko godina bio kategorički protivn ulaska Turske u Uniju i predlagao novi ekološki porez za sve Europljane. Prednost su mu svakako bili rezultati rada u vlastitoj zemlji, jer mnogi tvrde da je postigao gotovo nemoguće u unutarnjoj politici Belgije.
Na osnovu Lisabonskog ugovora predsjednik Europskog vijeća predsjeda tim tijelom i i vodi ga, usko surađujući s predsjednikom Europske komisije i visokim predstavnikom za vanjske poslove, te predstavlja Europsku uniju u svijetu.