Prvih pet mjeseci registracije novih osobnih vozila u minusu 46,7%

Međugodišnji se pad registracija kretao u rasponu od 42,5 posto u siječnju prema istom mjesecu prošle godine, pad u veljači bio je nešto blaži i iznosio je 39,1 posto, da bi se u ožujku ponovo vratio na 42,6 posto. U travnju je na međugodišnjoj razini zabilježen rekordni pad registracija od 55 posto, dok je u svibnju taj pad nešto manji i iznosi 50,8 posto.

Zanimljivo je podvući da je sličan trend pada registracija u prva četiri mjeseca, a prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), zabilježen i u brojnim drugim europskim zemljama. Pad registracija osobnih vozila kretao se od 4,8% u Francuskoj do rekordnih 90,8% na Islandu. Zanimljivo je da je povećanje broja registracija u prva četiri mjeseca na međugodišnjoj razini zabilježeno samo u četiri europske države: Njemačkoj (18,4%), Češkoj (1,8%), Poljskoj (1,6%) i Slovačkoj (0,3%). Sličnu razinu pada registracija, kakav je zabilježen u našoj zemlji, u prva četiri mjeseca bilježe i Bugarska (-45%), Španjolska (-43,7%), Grčka (-40,7%), Danska (-40,6), Portugal (-40,3%). Veći pad registracija, uz već spomenuti Island, zabilježen je u Rumunjskoj (-58,6%), Estoniji (-64,5%), Litvi (-71,4%) i Latviji (-80%). Nama susjedna Slovenija u prva četiri mjeseca bilježi pad od 26,5%, dok se Mađarska prema padu registracija nalazi na pola puta između Hrvatske i Slovenije (-35,4%).

Promatrajući ovogodišnje rezultate u našoj zemlji nakon pet mjesci, vrh ljestvice i dalje pripada Opelu koji s 2.263 vozila drži 10,7 posto tržišta (u odnosu na lanjskih 5.449 vozila i tržišni udio od 13,7 posto). Na drugom je mjestu Volkswagen s 2.002 ili 9,4% tržišta (prošle godine 3.391 vozila i 8,5% tržišta). Renault je treći s 1.925 vozila ili 9,1% tržišta (prošle godine 3.778 vozila i 9,5% tržišta). Na četvrtom je mjestu Peugeot koji s 1.818 vozila drži 8,6% tržišta. Škoda je peta s 1.235 vozila (5,8% tržišta), a slijede Ford koji s 1.162 vozila drži 5,5% tržišta, Citroen s 1.070 vozila (5%), Suzuki s 946 vozila (4,5%), Toyota s 889 vozila (4,2%) i Chevrolet s 800 vozila (3,8%). Zanimljivi su podaci o registracijama samo u mjesecu svibnju u kojemu je registrirano ukupno 4.298 novih osobnih vozila, što predstavlja porast na mjesečnoj razini prema travanjskim brojkama od 2,8%. Po broju registracija svibanj je pripao Renaultu s 475 vozila (11,1% tržišta), a slijede Opel s 440 vozila (10,2%), Peugeot s 369 vozila (8,6%), Volkswagen s 367 vozila (8,5%) i Chevrolet s 325 vozila (7,6%).

Zanimljiv je još jedan podatak: među 46 marki vozila čija su vozila registrirana u prvih pet mjeseci u našoj zemlji, porast registracija u odnosu na isti prošlogodišnji period zabilježili su sljedeći proizvođači: Lancia (index 157), Dacia (index 120), Smart (index 107) i Nissan (index 105). Sve su ostale marke imale negativan rezultat u odnosu na isti lanjski period.

Na vrhu najprodavanijih modela u prvih pet mjeseci nalazi se Opel Astra s 1.331 komada, a slijede VW Golf (855), Renault Clio (754), Renault Megane (665), Peugeot 207 (632), Škoda Octavia (616), Suzuki SX4 (606), Ford Focus (534), Peugeot 308 (526) i Škoda Fabia (463).
U prvih je pet mjeseci s benzinskim agregatom registrirano ukupno 14.741 vozilo ili 69,4% od ukupnog broja registracija, dok je s dizel motorom njih 6.500 ili 30,6%. Najveći udio „dizelaša“ bilježi se među vozilima Jeepa (88% od ukupne prodaje marke), Mercedesa (83%), Volva (75%), BMW-a (65%), Audija (63%), Alfa Romea (61%), Volkswagena (60%), Škode (58%) i Toyote (48,1%).

Pred kraj još nekoliko podataka o programu novih lakih dostavnih vozila gdje je zabilježen pad od 42,6 posto. U prvih pet mjeseci registrirano je 2.346 lakih dostavnih vozila. U odnosu na isti period prošle godine bilježi se manjak od 1.741 vozila, što predstavlja pad od već spomenutih 42,6 posto. Na ovoj je ljestvici Volkswagen preuzeo vodeću poziciju i nalazi se na vrhu ljestvice najprodavanijih marki sa 607 vozila i 25,9% tržišta. Slijedi Citroen s 367 vozila i 15,6% tržišta, Renault s 337 vozila (14,4%), Fiat s 207 vozila (8,8%), Peugeot s 205 vozila (8,7%) i Opel sa 157 vozila (6,7%). Ovih šest marki drži 80 posto ukupnog tržišta novih lakih dostavnih vozila (prije godinu dana 74%).

U usporedbi s rezultatima u drugim tranzicijskim zemljama, za koje su dostupni podaci za prva četiri mjeseca, pad registracija lakih dostavnih vozila od 46,7 posto u našoj zemlji je među najnižima. Tako je najveći pad registracija lakih dostavnih vozila zabilježen u Latviji (-77%), a u tom neslavnom rekordu slijede Litva (-74%), Bugarska i Estonija (-66%), Rumunjska (-53%), Češka (-49%), Slovenija (-48,5%), Slovačka (-47%). Manji pad registracija od onoga kojeg smo zabilježili u našoj zemlji, među tranzicijskim državama, bilježi se samo u Mađarskoj (-36%) i Poljskoj (-19,8%).

U analizi registracija najprodavanijih modela (sve karoserijske izvedbe) u našoj se zemlji u prvih pet mjeseci izdvajaju sljedeći modeli: Volkswagen Caddy, Citroen Jumper, Volkswagen Transporter, Renault Master, Renault Trafic, Citroen Berlingo, Iveco Daily, Volkswagen Crafter, Renault Kangoo te Opel Vivaro. Ovih je deset modela u prvih pet mjeseci pokrilo 61,7% svih registracija.

Zanimljivi su još i podaci o rabljenim vozilima u istom ovom razdoblju. Prvih pet mjeseci obilježeno je nešto blažim padom registracija rabljenih osobnih vozila i to u visini od 23,8% (3.895 vozila u ovoj prema 5.109 vozila iz prošle godine). Isto tako, blaži je pad zabilježen i kod registracija rabljenih dostavnih vozila, a iznosi 35,7% (452 vozila u ovoj godini prema 703 iz prošle).

Sveukupno se može zaključiti da se u našoj zemlji stabiliziralo tržište novih i rabljenih vozila i to s padom od oko 45 posto za nova osobna vozila i 42 posto za nova dostavna vozila. Kod rabljenih vozila taj pad iznosi 24% (osobna) i 36% (laka dostavna vozila). Po ovim smo trendovima negdje između baltičkih zemalja (s velikim padom) i srednjoeuropskih zemalja (s umjerenim do blagim padom).