Šuker: Novca nema, moramo vam uzeti dvije milijarde kuna
Najesen opet rebalans, oporavak krajem 2010.
Prema zadnjim informacijama iz Vladinih krugova, krizni porez plaćao bi se po stopi od pet posto. Najprije se spominjala stopa od osam posto, ali je nakon današnjih pregovora vlade i sindikata to korigirano na pet posto.
Porez bi bio privremenog karaktera, za razdoblje od 1. kolovoza ove godine do kraja 2010. godine. Od tog bi se poreza, doznajemo u Vladinim krugovima, u državnu blagajnu slilo između 4,5 i 5 milijardi kuna. Uvođenje kriznog poreza ili antirecersijskog nameta, kako su ga neki nazvali, Vlada predlaže kao alternativu smanjenju mirovina i plaća u javnom sektoru.
Ako se uvede taj porez, Vlada će dakle odustati od rezanja plaća državnim i javnim službenicima i namještenicima za šest posto, te od rezanja mirovina većih od 2000 kuna za tri do deset posto. Sve do danas to su bile ključne Vladine mjere za novi, treći po redu rebalans proračuna kojima je planirala popuniti veliki proračunski manjak.
Najviše bi izgubili oni s najvećim plaćama
MENADŽER - neto plaća 20.000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 17.000 kuna
• umanjenje 5 posto 850 kuna
• nova plaća 19.150 kuna
LIJEČNIK SPECIJALIST - neto plaća 9000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 6000 kuna
• umanjenje 5 posto 300 kuna
• nova plaća 8700 kuna
DRŽAVNI SLUŽBENIK - neto plaća 3500 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 500 kuna
• umanjenje 5 posto 25 kuna
• nova plaća 3475 kuna
GRAĐEVINSKI RADNIK - neto plaća 4000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 1000 kuna
• umanjenje 5 posto 50 kuna
• nova plaća 3950 kuna
UČITELJ - neto plaća 5200 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću 2200 kuna
• umanjenje 5 posto 110 kuna
• nova plaća 5090 kuna
INŽ. TELEKOMUNIKACIJA neto plaća 7600 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 4600 kuna
• umanjenje 5 posto 230 kuna
• nova plaća 7370 kuna
SVEUČILIŠNI PROFESOR - neto plaća 12.000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 9000 kuna
• umanjenje 5 posto 450 kuna
• nova plaća 11.550 kuna
UMIROVLJENIK - s mirovinom od 3800 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na mirovinu od 800 kuna
• umanjenje 5 posto 40 kuna
• nova mirovina 3760 kuna
Nakon što su se sindikati javnih službi i umirovljeničke udruge oštro suprostavile tom planu, Vlada je iznanadila sve najavom uvođenja kriznog poreza. U sindikalnim su krugovima danas bili iznenađeni najavama uvođenja kriznog poreza koji bi jednako zahvatio sve, bez obzira na to koliko zarađuju.
Izvori iz vlade kažu kako su upravo sindiklisti javnih službi predložili uvođenje posebnog poreza, ali oni tvrde kako nisu predlagali jednaku stopu za sva primanja.
- Mi smo sami predlagali da se uvede taj posebni porez, ali nije bilo ni riječi o tome da bi se jednom stopom oporezivalo sva primanja, već se govorilo o tome da bi se plaće i mirovine oporezivale progresivno. Dakle, tko više zarađuje, plaćao bi i porez po većoj stopi - rekao je jedan sindikalac.
Oporbeni političari, poduzetnici i ekonomisti šokirani su vladinom najavom i takav potez uglavnom oštro kritiziraju. Najblaža u ocjeni novog vladinog poteza je stranka umirovljenika jer bi se tako izbjeglo rezanje mirovina, a krizni porez bi zaobišao veći dio umirovljenika.
- Pred nama je potpuno nov prijedlog, nešto o čemu još moramo jako dobro razmisliti i koji nije na tragu prijašnjih prijedloga. Radi se o svojevrsnom antirecesijskom doprinosu svih građana, u što nisu uključeni samo umirovljenici, kaže šef HSU-a Silvano Hrelja.
Na vijest da je predloženo uvođenje jedinstvenog poreza za sve zaposlene i umirovljenike od 8 posto poreza, Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za financije, zaključio je kako hrvatska vlada zapravo i nije imala puno izbora.
- Mogla je samo povećati PDV ili pak uvesti porez na plaće svih zaposlenih. Znate, nije dovoljno uvesti poreze na kapitalnu dobit, na dionice, akcije, SMS poruke, telefonske impulse da bi se ostvario neki ozbiljniji gospodarski i financijski učinak. Moraju se povući puno radikalniji potezi. A to su upravo povećanje PDV-a ili uvođenje generalnog poreza. Naravno niti jedna od tih mjera nije baš najbolja, ima puno slabosti, a uz to neće biti sama dovoljna da sredi državne financije.
Naprosto bilo je neizbježno donijeti jednu od tih mjera. Generalno povećanje poreza nije baš najbolja mjera jer previše opterećuje privredu. Također potaknuti će ljude da izigravaju zakone tako što će formalno smanjivati plaće, a preostali dio novca isplaćivati će na druge načine.
To znači da će jačati siva ekonomija i rad na crno koji su inače preveliki u Hrvatskoj. No niti povećanje PDV-a nije bez ozbiljnih slabosti. Na taj se način efikasnije prikuplja novac i zbog toga je učinkovitiji sa stajališta državnog proračuna.
Međutim zbog svoje regresivnosti povećanje PDV-a dovodi do ozbiljnog pada potrošnje, a glavnina tereta pada na siromašnije slojeve. No ohrabruje ako je vlada osigurala suglasnost sindikata oko tog poreza jer to znači da je u državi sazrijela svijest da svi slojevi društva moraju podnijet teret izlaska iz krize.
Taj je porez za sindikate bolji jer stvara dojam da će svi jednako podnijeti teret izlaza iz krize. Za sada je međutim premalo podataka o tom porezu da bi ga se moglo preciznije vrednovati. Pitanje je, primjerice, hoće li svi plaćati isti porez ili će bogatiji plaćati više, a siromašniji manje, istakao je Vladimir Gligorov.
U Srbiji i Mađarskoj također se dugo razmišljalo o uvođenju poreza solidarnosti, ali se u obje države na kraju od toga odustalo.
U Srbiji sindikati i javnost odlučno su odbili takvu vrstu nameta, a vlada nije imala snage sučeliti se s većinskim raspoloženje. Stoga je obećala da će proračunske rupe zakrpati kreditima i inozemstva.
Naravno takvo obećanje neće izdržati duži rok. Stoga će vrlo brzo srpska vlada, koja je to već obećala MMF-u, biti prisiljena uvesti nove, više stope PDV-a. Mađarska je pak nekoliko puta povećavala razne porezne stope, ali se nije usudila uvesti ovakav jedinstveni porez koji se predlaže u Hrvatskoj.
Profesor Mladen Vedriš pak smatra da je u ovom trenutku teško procijeniti kakave će učinke imati uvođnje jedinstvenog poreza, no uvjeren je da to ni izdaleka nije dovoljno da se napravi gospodarski i fianancijski preokret.
- Ta bi mjera mogla imati ozbiljnijeg učinka jedino ako je ona dio nekog dobro osmišljenog paketa te ako će nakon nje uslijediti cijeli niz jednako važnih odluka. Dakle, ako je ponuđen jasan i precizno razrađen koncept razvoja. U protivnom, niti jedna mjera sama po sebi, ma kako drastična bila, ne može osigurati neophodni preokret niti će riješiti tako teške strukturalne probleme s kakvim je suočena Hrvatska.
Zbog toga je, primjerice, nužno da se istodobno s donošenjem takvih mjera na domaćem tržištu poduzmu koraci kako bi se osigurao priljev svježeg stranog kapitala . To je važno kako bi se omogućila ulaganja u proizvodnju i izvoz. Samo tako će uvođenje jedinstvenog poreza imati nekakvog učinka. Bez cjelovitog paketa mjera dometi takvog poteza biti će vrlo ograničeni i bez strateškog značaja.
