Puca li "stakleni strop" nad glavama mladih znanstvenica?

I danas muški klubovi na utjecajnim položajima osiguravaju uspješnu rodnu diskriminaciju, žene i dalje moraju puno više dokazivati svoju kompetentnost i uspješnost, a stakleni strop i dalje je na svojem mjestu, mada ponegdje diskretno napuknut.

Takvo stanje potvrđuju i aktualna istraživanja u Hrvatskoj: žene u prosjeku imaju 20-ak posto niža primanja od muškaraca, u ukupnom broju nezaposlenih udjel žena neprekidno raste (prošle je godine bio oko 65 posto), a zakonskoj kvoti od 40 posto žena na listama kandidata za izbore još se nije stiglo ni blizu.

I visokoobrazovani diskriminiraju

Iako bi se trebalo očekivati da će rodna diskriminacija najprije nestati u okruženjima visokoobrazovanih stručnjaka, statistike pokazuju da u i svijetu znanosti još uvijek postoje ekskluzivni muški klubovi. Među voditeljima znanstvenih projekata znanstvenica je tek 10-20 posto kaže akademik Zvonko Kusić, koji je ovih dana dovršio – kako ističe – izuzetno ugodan zadatak vrednovanja kandidatkinja za stipendije koje dodjeljuje Hrvatsko povjerenstvo UNESCO-a, a osigurava kozmetička tvrtka L'Oreal. Zabrinjavajuće je da je broj voditeljica znanstvenih projekata posve neproporcionalan podacima o gotovo 60 posto žena među diplomantima visokih učilišta u Hrvatskoj, te 50-ak posto među magistrima i doktorima znanosti.

Znanstvenice – neiskorišteni potencijal

"Uloga žena u znanosti kod nas nije dovoljno prepoznata zbog čega se taj ogroman potencijal za napredak nedovoljno koristi", komentira akademik Vladimir Paar. On je u radu komisije za stipendiranje žena u znanosti zastupao Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. Da hrvatske znanstvenice itekako nose razvojni potencijal pokazuje i rastući broj kvalitetnih prijava na L'orealov i UNESCO-ov natječaj, koji se u kao dio međunarodnog projekta „For Women in Science“ diljem svijeta provodi već desetak godina. U srijedu (27.01.2010.) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu predstavljena je i peta generacija hrvatskih mladih znanstvenica kojima su uručene stipendije od 4000 eura.

Ženski kompromisi koji idu na ruku muškarcima

Među 70-ak kandidatkinja koje su morale biti mlađe od 35 godina te prijaviti doktorsku disertaciju u završnoj fazi, odabrane su 4 mlade, perspektivne znanstvenice. One smatraju da sličnih ciljanih stipendiranja treba biti i više, jer takvim se akcijama izravno poboljšava njihov položaj u znanstvenoj zajednici i olakšava afirmacija.

Jedna od njih je Ivani Šoljić Jerbić, diplomirana inženjerka kemije sa zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja potvrđuje da je položaj žene u društvu općenito nepovoljniji: „Kako u drugim djelatnostima, tako i u znanosti žene su u težem položaju jer moraju vješto balansirati između privatnog i poslovnog dijela svog života što zna biti dosta komplicirano i nerijetko moraju raditi kompromise i određivati prioritete što nekada ide na ruku muškim kolegama, pogotovo kada se radi o višepozicioniranim radnim mjestima.“

Zanimljiv je i podatak koji je iznijela druga dobitnica stipendije doktorica medicine s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga u Zagrebu Lana Vasung: „Primijetila sam da medicinu upisuje više studentica, a na kraju je puno veći broj muškaraca postaju doktori.“

Desetosatni radni dan

Novopečena stipendistica i inženjerka molekularne biologije sa zagrebačkoga PMF-a Petra Peharec zadovoljna je, pak, svojim statusom u znanstvenoj zajednici i za nju je presudno dobro povezivanje privatnog i poslovnog života: „Preko tjedna koncentrirana sam isključivo na posao, ali zato vikende čuvam za izlete u prirodu s dečkom.“ Slično funkcionira i Petrina kolegica s PMF-a diplomirana inženjerka geofizike Iva Kavčić – također nagrađena stipendijom za završetak doktorata - desetosatni radni dan za nju je uobičajen ritam, jer svjesna je da kao žena mora „potegnuti“ i više od prosjeka.

Zahvaljujući akcijama poput stipendiranja mladih znanstvenica, no prije svega zbog njihove marljivosti i predanosti valjda se možemo nadati da će se početi popravljati i rodna zastupljenost među članstvom krovne nacionalne znanstvene institucije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je među 160 akademika samo 12 žena.