Račan: Ispričavam se zbog kašnjenja mirovina - neće se više ponoviti!

ZAGREB - Situacija s isplatom mirovina u siječnju nije nam se smjela dogoditi i iskreno se ispričavam umirovljenicima. Razočaran sam i tražit ću da se tako nešto više ne ponavlja, istaknuo je premijer Ivica Račan u ponedjeljak na redovitoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima. "Jasno je da je proračun u siječnju tanak, ali to nije od ove godine. Netko je to trebao predvidjeti i pozajmicom ili na neki drugi način omogućiti da se mirovine isplate najkasnije do 20. u mjesecu. Jer, u ionako dugom mjesecu siječnju mirovinu nisu dobili oni kojima je novac najpotrebniji.

Takvo što više se ne smije ponoviti, a i to je još jedan dokaz lošeg rada državne uprave na koji i mi kao Vlada već mjesecima upozoravamo", dodao je.

Na pitanje koje je mjere poduzela Vlada u provjeri optužbi vezanih uz "slučaj Ortynski", premijer je odgovorio da za Vladu taj slučaj ne postoji, već on postoji samo u medijima. "Sve je napravljeno unaprijed i nema ničega novog što bi nas natjeralo da mijenjamo svoj prijedlog. U utorak će u Saboru mjerodavni odbor raspravljati o tome, a vjerojatno će na konkretne optužbe izjavu dati i sâm Radovan Ortynski. Na Vladi je da predloži osobu za koju smatra da će na toj odgovornoj i istaknutoj dužnosti dati maksimum i povećati efikasnost u borbi protiv kriminala. Možda ima i onih kojima se izbor Ortynskoga ne sviđa, ali se zna tko o tome odlučuje", naglasio je Račan.

Na upit o različitim izjavama Ministarstva unutarnjih poslova i Policijske uprave zagrebačke o eksploziji na Mirogoju te zna li se i nešto više, premijer je naglasio da do okončanja istrage on osobno ne može reći ništa novoga. "Ipak, vjerujem da će rezultati istrage biti brzi kako bi se obeshrabrili počinitelji za buduća djela", izjavio je. "Na prvu bombu moramo reagirati adekvatno, kako izjavama u javnosti tako i radom policije. Demokratska Hrvatska ne boji se bezumnih terorista, a vjerujem da će policija biti učinkovitija u otkrivanju nego što je to bila prethodnih godina. Jer, ovo nije prvi slučaj", podsjetio je.

Očekuju li se dodatne ustavne promjene vezane uz predsjedničke ovlasti u području obrane i nacionalne sigurnosti, na što upućuje izjava ministra Joze Radoša u Novom listu prema kojoj "predsjednik ima veće ovlasti nego što planiramo"? Račan je opovrgnuo tako nešto i decidirano izjavio da on kao predsjednik Vlade ne zna za takva razmišljanja. "Zasad ne postoje ni nacrti prijedloga zakona o obrani i nacionalnoj sigurnosti, kako to tvrde neki mediji", dodao je. "Postoje prijedlozi nekih zajednica, ali prije nego što ih Vlada bude formulirala kao svoje, provest će se konzultacije i s Uredom Predsjednika", kazao je Račan.

Napomenuo je da konkretnih prijedloga još nema te da su sve ostalo spekulacije ili poticanje sukoba između Pantovčaka i Banskih dvora.

Hrvatsko stajalište o prijedlogu britanskog i talijanskog premijera Tonyja Blaira i Giuliana Amata o tome da policije tih zemalja dođu na granici BiH i Hrvatske kako bi zaustavile krijumčarenje ljudi, te rješavanje problema oko Ljubljanske banke zanimalo je novinare iz Slovenije.

"Pitanje ilegalnih imigranata iznimno je važno i za Hrvatsku, a ne samo za Europsku uniju ili Italiju i Veliku Britaniju. Stoga smo spremni za jaču borbu s tim problemom i veću pomoć iz Europe. No, načini pomoći mogu biti predmet razgovora. Vjerujemo da se više može postići kroz pomoć u sredstvima i novim tehnologijama, nego u ljudstvu", rekao je Račan. Govoreći o Ljubljanskoj banci i neispunjavanju obveza prethodne Vlade od prije dvije godine da se stav o toj banci dostavi MMF-u, Račan je naglasio kako smatra da se ta i ostala pitanja mogu riješiti u izravnim razgovorima dviju država, prije nego što narastu do razine arbitraže bilo koga pa tako i MMF-a. "Imamo za to i želje i mogućnosti i zbog toga prvo namjeravamo razgovarati s mjerodavnima u Sloveniji, a tek potom bilo što slati MMF-u", zaključio je premijer.

Očekuje li Vlada, kad već o tome nije razmišljala unaprijed što je vidljivo iz pogreški koje su vezane uz rodiljske naknade, da će nakon tog problema slijediti i druge kampanje o dječjem doplatku ili nekim drugim socijalnim pravima, pitali su novinari. "Da, očekujemo i druge kampanje, ali predlažemo svima da dođu i s konkretnim prijedlogom čega se od palete svojih prava žele i mogu odreći kako bi na drugom dijelu dobili. Sva ta socijalna prava moraju se uskladiti s mogućnostima države", upozorio je Račan.

Rekao je da se o rodiljskim naknadama vodi velika rasprava i u Europskoj uniji, i to godinama, a u to se miješaju i pitanja spolne ravnopravnosti... "Smatram da bi trebalo više novca rasporediti na razdoblje koje je najbitnije za majku i dijete, dakle na godinu dana, a da se smanji u području dopusta do djetetove treće godine, što je ipak malo predugo razdoblje." Na pitanje o aktivnostima na suzbijanju nezaposlenosti koja se opasno približava brojci od 400.000, Račan je naglasio: "Već mjesecima se broj nezaposlenih približava toj brojci. No, nije ju dosegnuo i vjerujemo da neće. U tom smislu su i svi trenutačni napori Vlade na poticanju stranih investicija i na korištenju svih unutarnjih mogućnosti. U sektoru državnih tvrtki ove godine mogu se očekivati investicije vrijedne deset milijardi kuna, financirane što iz kredita, što kroz vlastita ulaganja, čime bi se otvorila nova radna mjesta", najavio je premijer. Dodao je da će se o toj temi više saznati na tematskoj sjednici Vlade koja bi se trebala održati u drugoj polovici veljače.