Radnici na minimalcu žive u bijedi

Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske suočava se sa siromaštvom. Ispod granice siromaštva u prošloj godini živjelo je 856.429 građana ili njih 17,4 posto, koliko prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi stopa rizika od siromaštva. Tako se drugu godinu za redom stopa rizika od siromaštva nije mijenjala, kao niti najrizičnije skupine. A to su starije osobe, posebno samačka kućanstva, nezaposleni, umirovljenici, kao i samohrani roditelji te posebno obitelji s više djece. Analitičari smatraju kako u ovoj godini neće doći do značajnijeg pomaka linije siromaštva, unatoč činjenici da je Hrvatsku tek u ovoj godini snažnije zahvatila ekonomska kriza koja za sobom nosi zatvaranje radnih mjesta, pa se smatra kako će na razini godine broj nezaposlenih porasti za 50 tisuća.

Prag rizika od siromaštva u 2008. za samačko kućanstvo bio je dohodak, s novčanim i naturalnim primanjima, od 24.311 kuna na godinu. Drugim riječima, samačko kućanstvo koje mjesečno u novcu i robi prihoduje manje od 2.025,91 kuna smatra se siromašnim. Umirovljenike, s prosječnom starosnom mirovinom od 2.172,68 kuna tako od praga siromaštva dijeli svega 146,77 kuna. Radnik na minimalcu od 2.171,34 kune na ruke, granici siromaštva bliži je za 134 kune od umirovljenika s prosječnom starosnom mirovinom.

Za čeveročlano kućanstvo, odnosno dvoje odraslih i dvoje djece, prag rizika od siromaštva iznosi 51.054 kune na godinu. U prošloj godini takvo je kućanstvo mjesečno zarađivalo (novac i natura) najviše 4.254,5 kuna. Četveročlana obitelj koja je prošle godine mjesečno prihodovala prosječnu plaću od 5.108 kuna na ruke, živjela je na ozbiljnom rubu siromaštva. Pritom valja napomenuti, kako je ova prosječna plaća na razini prvih osam mjeseci prošle godine. Naime, osmomjesečni prosjek, a ne svih 12 mjeseci, država uzima za izračun cijelog niza naknada.

Prema mišljenju Gorana Bakule, ekonomskog savjetnika NHS-a, stopa rizika od siromaštva za ovu godinu, koja će se izračunavati u idućoj godini, vjerojatno neće značajnije rasti. Pomaci na tržištu, naime, nisu takvi da bi građane povukli ispod linije siromaštva. Međutim, iako prag siromaštva neće biti »probijen« pojačat će se pritisci, odnosno nazadovanje zaposlenih radnika.

– Neće se pojačati siromaštvo, prema kriterijima za izračun lijine siromaštva, ali će se mnogi zapsoleni ljudi približiti toj granici. To su svi oni koji rade, ali nemaju dovoljno za podmirenje životnih potreba – veli Bakula. Naime, riječ je o radnicima s niskim primanjima koji prema parametrima za izračun linije siromaštva nisu siromašni, ali se realno približavaju toj granici, odnosno koketiraju s linijom siromaštva. Radnici na minimalnoj plaći, zapravo su najugroženije aktivno stanovništvo koje stalno hoda po rubu siromaštva.

Nacionalna linija siromaštva, kada se iz izračuna isključi dohodak u naturi, neznatno raste. Uz isključivi kriterij novčanih prihoda, ona je lani iznosila 18,9 posto, dok je u 2007. godini iznosila 19 posto.