Radnici odbijaju iz svog džepa platiti konsolidaciju PIK-ova

ZAGREB – Vlada mora biti svjesna da se radnici ne žele odreći već zarađenih pet plaća i regresa u iznosu od 21,9 milijuna kuna o čemu bi se trebali izjasniti na referendumu. Osim toga, smanjenjem temeljnog kapitala u osam agrarnih poduzeća koja su ušla u postupak konsolidacije, sa 22 posto na 10 posto udjela, mali dioničari bi zapravo dobili bezvrijedne dionice, rekao je u utorak za Vjesnik Stjepan Leboš, glavni sindikalni povjerenik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) u PIK-u Vrbovec.

Što se tiče nagodbenog okvira, Leboš dodaje da bi zaposleni od svojih 122 milijuna kuna potraživanja, trebali otpisati najviše - 59 milijuna kuna ili čak 48,4 posto. Država bi od svojih 1,1 milijardu kuna otpisala 123 milijuna kuna ili 11 posto, poslovne banke 62 milijuna kuna ili 14,3 posto, a dobavljači robe 117 milijuna kuna ili 38,5 posto.

Regionalni povjerenik Sindikata PPDIV-a za Slavoniju i Baranju Slavko Kotromanović upozorava, pak, da Vlada nije ponudila alternativno rješenje u slučaju da svi sudionici u nagodbi, u prvom redu to bi mogle biti banke, ne daju svoju suglasnost za otpis odnosno dokapitalizaciju i reprogramiranje dugova. Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić kaže da bi u tom slučaju, poduzeća u postupku konsolidacije, došla u vrlo tešku situaciju. Referendum za 11.270 zaposlenih u osam agrarnih poduzeća zatražila su tamošnja zaposlenička vijeća, jer nitko ne želi na sebe preuzeti odgovornost za otpis potraživanja, ističe ministar.

U sindikatu smatraju da je podmirivanje zaostalih potraživanja zaposlenih (ukupno 122 milijuna kuna) preduvjet za konačan cilj konsolidacije a to je privatizacija prerađivačke industrije u poljoprivredi. Kotromanović napominje da Vlada u svojim zaključcima, (koji se moraju provesti u samo 45 dana), ne bi trebala olako zaboraviti da je, osim PIK-a Vrbovec, riječ o poljoprivrednom kombinatima u Slavoniji i Baranji, koji ne samo da su teško stradali u Domovinskom ratu, nego su i opljačkani.

Riječ je o Belju, Vupiku, Đakovštini, PPu Orahovica, Kutjevu, Jasinju, IPK-u Osijek te njihovim poduzećima kćerima. Istina, manji dio tih poduzeća je već privatiziran (mljekarstvo u IPK-u Osijek), a u Kutjevu nije poznata vlasnička struktura.

Naime, tamo je jedan od velikih vjerovnika osječka Gradska banka, koja je u stečaju, a traži da svoja potraživanja u Kutjevu, pretvori u vlasnički odnos. U slučaju da prođe takav prijedlog, iako je protiv njega Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, tvrtka koja je u stečaju postala bi većinski vlasnik poduzeća koje nije u stečaju, te se s razlogom postavlja pitanje na koji bi način banka naplatila 140 milijuna kuna svojih potraživanja? Vlada, pak, u svojim zaključcima traži čišćenje vlasničkog portfelja poduzeća od svega što nije primarna poljoprivredna proizvodnja, odnosno budući oslonac poljoprivrednim proizvođačima. U nekim se kombinatima proizvodilo doslovce sve od pšenice i uljarica do svinjskih polovica, vina i maslinova ulja. Na primjer, PIK Vrbovec, osim primarne mesno-prerađivačke djelatnosti, iskoračio je u ribarstvo i u drvnu industriju, a istodobno je zapostavio vlastitu stočarsku proizvodnju.

Kotormanović ističe da na putu postavljanju agrarnih poduzeća na noge stoji i nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Naime, moglo bi se dogoditi da poljoprivredni kombinati, u prvom redu Belje i Vupik, dva puta moraju kupovati poljoprivredno zemljište. Kako kombinati ne bi ostali "bez zemlje", on predlaže da ona uđe u njihov temeljni kapital, jer je apsurdno da su kombinati vlasnici odvodnih kanala, a ne i obradivih površina.

Što se tiče zbrinjavanja 1.200 radnika, koji su "tehnološki višak", u Sindikatu PPDIV-a drže da bi oni trebali imati tretman (visina otpremnine i dr.) kao i radnici u javnim poduzećima, jer je država većinski vlasnik (83 posto) njihovih poduzeća. Sindikat smatra i da Vlada treba financirati njihovo buduće zapošljavanje, u poduzećima kćerima ili tako da im se dodijele zajmovi za obrt, malo i srednje poduzetništvo.