
Hoće li se »obiteljsko srebro» rasprodati u prvoj fazi privatizacije Telekomunikacija?
Jadranko Vehar, predsjednik RSR HPT-a, kaže da je sve poduzeto glede privatizacije HT-a, ponajprije u svezi s Nacrtom konačnog prijedloga zakona o privatizaciji HT-a što ga je Vlada uputila na usvajanje Hrvatskom državnom saboru, u suprotnosti s najavama izrečenim za saborskom govornicom prigodom prihvaćanja Zakona o razdvajanju HPT-a. To znači da bi se predloženim zakonom o privatizaciji HT-a, koji omogućuje da se strateškom ulagatelju proda najmanje 25 posto i jedna dionica HT-a, već u prvoj fazi privatizacije rasprodalo 60 posto HT-a.
»Nismo protiv privatizacije, ali tržimo da se zaustavi rasprodaja Telekomunikacija u međunarodno nepovoljnom okruženju dok se ne usvoji Zakon o privatizaciji HT-a«, ističe Vehar. Taj sindikat je nezadovoljan i izborom savjetnika za privatizaciju HT-a (Dresdner Klenwort Bensona iz Njemačke), koji se, kažu, nije proslavio u privatizaciji mađarskog Telekoma.
Naime, prvom je fazom privatizacije, po Prijedlogu zakona, određeno da će se, među inim, radnicima i prije zaposlenima u HT-u i Hrvatskoj pošti prodati pet posto dionica HT-a, a da će se hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji prenijeti pet posto dionica HT-a bez naplate. Vehar drži da su takve odrednice zakona, koji ima samo četiri stranice, dok primjerice Zakon o razdvajanju HPT-a ime više od 100 stranica, sramotne. Pritom se pita što je s obećanjem Hrvatskoj pošti, izrečenima za saborskom govornicom prigodom razdvajanja HPT-a. Tada je Hrvatska pošta proklamirana kao institucija od posebnoga državnog intresa, koja je nakon razdvajanja HPT-a pala na teret državnog proračuna.
Josip Pupić, glavni tajnik Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija, kaže da žele zaštititi stečena prava svih zaposlenih u HT-u i HP-u, ali i prava umirovljenika te interese svih građana Hrvatske. Pupić drži da prema međunarodnim kriterijima broj zaposlenih u HT-u (10.840) na broj telefonski priključaka u Hrvatskoj (oko pola milijuna) znači i višak radnika od gotovo 5.000. Što će biti s njima kad dođe »strateški ulagatelj«, može se samo pretpostaviti. Zato sindikat traži monopol HT-a u fiksnoj telefoniji do 2005. godine da se zaštite radna mjesta, a predlaže privatizaciju po ključu - 20 posto dionica HP-u, 30 posto Mirovinskom fondu, 15 posto radnicima i umirovljenicima, 15 posto braniteljima te 20 posto dionica za prodaju na međunarodnom tržištu.

