Radnik odradio 133 dana, zastupnik 56

Čak dvije izvanredne sjednice Sabora sazvane zbog izglasavanja kriznih rebalansa ove su godine natjerale saborske zastupnike da se neuobičajeno dugo zadrže u sabornici, umjesto 15. srpnja kada po Ustavu i počinje ljetna stanka, na godišnji su mogli tek nakon 31. srpnja. No, ni ta dva tjedna duljeg rada nisu pomogla našim parlamentarcima da dostignu uobičajni radni ritam i radno vrijeme »običnih« radnika u Hrvatskoj. Dok je do 31. srpnja prosječan hrvatski radnik morao odraditi 133 radna dana, zastupnici su ih odradili barem dvostruko manje jer su na plenarnim sjednicama proveli svega 56 dana. Tom broju treba pridružiti još desetak do, maksimalno, 15 dana zastupničkog rada jer se ponekad, doduše vrlo rijetko, znalo dogoditi da dio saborskih odbora zasjeda i u dane kada nema plenarnih sjednica.

Domaći zastupnici već dugo su na meti javnosti kao neradnici i ovakvi podaci zasigurno im ne idu na ruku. Međutim, rade li naši zastupnici doista manje nego u drugim državama? Uglavnom – da.

Rutina naših zastupnika svela se na trodnevni radni tjedan jer je iz parlamentarne prakse gotovo sasvim iščeznuo raniji običaj da se sjednice odbora sazivaju ponedjeljkom ili utorkom, dan dva prije plenarne sjednice. Praksa iz srpnja, kada je od 70 sjednica odbora samo jedna održana u dan kada nije bilo plenarne sjednice, uglavnom je takva i u ostatku godine. Odbori se sazivaju srijedom ujutro i po potrebi četvrtkom, paralelno s plenarnom sjednicom što znatno smanjuje kvalitetu rasprava na odborima. Po Ustavu, hrvatski zastupnici slobodni su zimi od 15. prosinca do 15. siječnja, te ljeti od 15. srpnja do 15 rujna. U tom razdoblju, domaći zastupnici uglavnom ne rade ništa, nema sjednica radnih tijela, niti redovitog i reguliranog rada u uredima na terenu. Štoviše, i njihovi izvrsno opremljeni uredi u Demetrovoj ulici do te su mjere zjapili prazni da ih je tajništvo Sabora odlučilo popuniti saborskim službenicima. Osim toga, i u razdoblju kada Ustav predviđa zasjedanje Sabora, pauze za zastupnike češće su nego u većini drugih država.

A kako je u u zemljama na čiju se demokraciju volimo pozivati ili onima u okruženju?

»Zašto joj to treba, ima posla preko glave, nema nikakav utjecaj i bolje bi zarađivala da je ostala pravnica?«, upitala se novinarka engleskog The Guardiana nakon što je sedam dana u stopu pratila laburističku zastupnicu Emily Thornberry po njezinim putešestvijama od brojnih parlamentarnih obveza preko deranja đonova po predgrađima Londona.

U sezoni 2007/2008, posljednjoj za koju postoje sistematizirani podaci na web stranici britanskog parlamenta, zastupnici njihovog Donjeg doma odradili su 165 dana na plenarnim sjednicama koje su prosječno trajale 7 sati i 55 minuta. Radno vrijeme britanskog parlamenta je ponedjeljkom i utorkom popodne od 14.30 do 22.30, srijedom od 11.30 do 19.30, četvrtkom od 10.30 do 18.30 te petkom od 9.30 do 15. sati. Istovremeno dok nema plenarne sjednice ili paralelno s njom, zasjedaju brojni parlamentarni odbori. Britanci, međutim, slično kao i naši zastupnici imaju podulji ljetni odmor koji traje od polovice srpnja do polovice listopada, a kraće jednotjedne raspuste imaju i za Božić, Uskrs te u kasno proljeće. Međutim, njihovi zastupnici puno više rade na terenu jer su direktno ovisni o biračkoj potpori budući da je u Velikoj Britaniji na snazi većinski izborni sustav po malim izbornim jedinicama u kojima se bira po jedan zastupnik.

Parlamentarci u njemačkom Bundestagu u prvoj su polovici ove godine na plenarnim sjednicama odradili jednak broj radnih dana kao i naši – 56, no rad u parlamentarnim odborima bio je znantno intenzivniji. Primjera radi, odbori njemačkog parlamenta za financije i državni proračun održali su u tom razdoblju 37 sjednica, dok je naš pandan, Odbor za financije i državni proračun održao njih 14.

Prvi zapadni susjedi, Slovenci zasjedali su na plenarnim sjednicama čak i manje nego zastupnici Sabora, svega 45 dana, no slovenskom Državnom zboru praksa je da se sjednice radnih tijela održavaju i u dane kada nema plenarnog zasjedanja. Uz to, njihovi zastupnici imaju 25 dana manje propisane stanke: rade od 10. siječnja do 15. srpnja, te od 1. rujna do 20. prosinca.

Istočni susjedi, Srbi, bili su ove godine radišniji od naših zastupnika, pa su samo na plenarnim sjednicama odsjedili 98 dana.