Rast cijena doveo do pada kupovne moći u prošloj godini

Prema Indeksu potrošnje hrvatskih kućanstava koji od 2000. godine izračunava GfK, a koji oslikava promjene u kupovnoj moći građana, prošle je godine došlo do znatnog pada potrošnje zbog visokog rasta prosječnih cijena.

Iz košarice s više od 60 grupa proizvoda široke potrošnje za potrebe izračunavanja ovog indeksa se izdvajaju tri podgrupe – osnovni prehrambeni proizvodi, osnovni higijenski proizvodi i neesencjalni proizvodi.

Tako je u grupi osnovnih prehrambenih proizvoda, koja primjerice uključuje mlijeko, jestivo ulje i kavu, prošle godine zabilježen visok skok prosječnih cijena i vrijednosti, ali i ozbiljan pad kupljenih količina. Isti je trend zabilježen i u ostale dvije kategorije.

Rast životnih troškova u veljači

Prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata, životni troškovi četveročlane obitelji u veljači su iznosili prosječno 6.603,41 kunu, ili 0,12 posto više nego u siječnju. Prosječna neto plaća, koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju iznosila 5.410 kuna, bila je dovoljna za pokrivanje 81,93 posto troškova kućanstva, što je 0,10 posto više nego u siječnju.

Prosječna košarica podstanarske obitelji iznosila je 8.449,66 kuna, a prosječna plaća bila je dovoljna za pokrivanje 64,03 posto njihovih troškova.

Umirovljenička košarica za domaćinstvo s dva umirovljenika u veljači je iznosila 3.574,59 kuna, što je za 0,23 posto više nego u siječnju. Prosječna je mirovina u veljači, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iznosila 2.126,73 kune, što je bilo dovoljno za pokrivanje 59 posto troškova umirovljeničkog kućanstva.

Udio hrane u ukupnim troškovima kućanstva iznosio je prosječno 39,8 posto. Najskuplja košarica u iznosu od 7.270,25 kuna zabilježena je u Puli, a najjeftinija u iznosu od 6.150,95 kuna u Varaždinu.