Nove telekomunikacijske mreže donose informacije i proizvode izravno kupcima u stan
BONN – Gotovo istodobno dok hrvatski parlamentarci oštre argumente glede privatizacije telekomunikacija, na svjetskom tržištu upravo je završena velika finacijska bitka za elektronsko carstvo.
Talijanski Olivetti je platio oko 60 milijardi lira da ovlada dionicama Telcoma Italija, tvrtkom koja se sprema na fuziju s Deutsche Telekomomom u najjaču globalnu telekomunikacijsku mrežu. Izvjesno je da svjetski telekomunikacijski koncerni, softverski giganti, kablovska društva i medijske kuće hoće »svoj dio kolača« u poslu budućnosti.
Tko dođe u vlasništvo mreža za prijenos podataka, kontrolirat će novčane i robne tokove u idućem stoljeću, piše hamburški tjednik Speigel. »Kapitalisti bez lica« njuše velike profite. Primjer koji već funkcionira: kalifornijska tvrtka Intertainer nudi elektronsku kupnju ulaznica za kino, koncerte i video. Četiri dolara zapada film, 95 centi koncert, a sve dolazi posredstvom kablovske televizije u sekundama na računalni monitor, stotinu puta brže nego Internetom.
Bude li išlo po planovima moćnih koncerna, uskoro će milijuni ljudi koristiti takvu zabavu. Brzom kablovskom televizijom, novom digitalnom tehnikom i preko satelita - izravno u dnevne boravke korisnika. Ni televizija, ni Internet niti telekomunikacije neće biti iste kao u ovom stoljeću. Ni zadnje godine ovog stoljeća nisu bez rekorda u kompjutorskoj i telekomunikacijskoj branši.
Stopa rasta mobilnih telefona u Njemačkoj je 70 posto, a osobnih računala 90 posto. Svaki peti Nijemac ima mobilni telefon. Boj se bije za bežični prijenos podataka. Prema procjenama stručnjaka, 2005. godine će šestina svjetskog pučanstva imati mobilni telefon, koji će moći mnogo više od običnoga prenošenja govora.
Rezultati i profiti potvrđuju da je riječ o visokoprofitabilnoj grani. Primjerice, njemački je Telekom dijelom privatiziran i njegove dionice potvrđuju na burzi da je ulaganje u njega bilo unosno. Nova telefonska tehnika prebacuje pakete podataka za nekoliko sekundi.
Glavni pokretač ulaganja je profit. Već nekoliko tjedana, izvješćuju mediji, top-menadžeri Microsofta i Bertelsmanna traže mogućnost da kupe (skupa s Deutsche Bank) i potpuno preuzmu kablovsku televiziju. Hoće li taj posao dobiti? To je veliko pitanje. Sommer želi dobiti 30 milijardi maraka za svoju mrežu, Bertelsmannovi menadžeri misle na najviše 10 milijardi. To je zapravo milijarda više od nedavne ponude same Deutsche Bank. Telekomov šef ne teži sklopiti posao s jednim moćnim konkurentom na tržištu i time ukloniti konkurenciju za telefonski posao i njegovu internet službu T-Online. Osim toga, Bertelsmann zapravo radi zajednički posao s Telekomom da izdrži u iscrpljujućoj borbi s America-Onlineom glede takse za Internet.
No, u telekomunikacijskom ratu je na vidiku novo savezništvo. Sommer već dulje planira partnerstvo s jednim američkim telefonskim društvom. Umjesto novca i akcija, oni bi unijeli u posao kablovsku televiziju. U tim poslovima i savezništvima na svjetskom tržištu kao da nema državnih granica. Njemački Telekom se udružuje s talijanskim, koji je suvlasnikom jugoslavenskih telekomunikacija. Tko je vlasnik toga telekomunikacijskog imperija? Neki novi Krupp? Razdoblje kad su Kruppovi sjedili u svojoj vili na brdu i gledali odozgo na svoje tvornice, pripada prošlosti. Njemačko je gospodarstvo u velikim promjenama »titulara vlasnika«: anonimni fondovi preuzimaju vlast u koncernima. Mali ulagači iz čitavog svijeta ulažu milijarde i time mogu pritiskati na top-menadžere.
Globalizirani kapitalizam nema vlasničkog lica ni u komunikacijama. Unatoč »bezličnom kapitalizmu« bez državnih granica, ovih se dana francuski telekomunikacijski div osjetio ugroženim od fuzije talijanskog i njemačkog telekoma. Ako se oni ipak udruže, novi talijansko-njemački imperij će vrijediti 170 milijardi dolara.
Stručnjaci drže da se u globalnom komunikacijskome medijskom svijetu, iza fasada moćnih koncerna, upravo vodi rat koji će odlučiti ne samo o tome tko će nadzirati prijenos glasa i podataka telekomunikacijskom mrežom nego i tko će kontrolirati milijarde dolara vrijedne poslove. Nove mreže donose proizvode izravno kupcima i tko nema pristup, ostaje izvan globalnoga multimilijardskog tržišta.
