Podatke o prošlogodišnjem prirodnom kretanju stanovništva Državni zavod za statistiku trebao bi objaviti kroz nekoliko dana, a prema očekivanju demografa, razloga za optimizam nema. Suočit ćemo se, vjeruju, s još dramatičnijim padom broja novorođenih nego 2007. godine, a posebno nam se crno piše u ovoj te idućih godina.
– Mladi ne mogu dobiti posao, a mnogi koji su ga imali, ostaju bez njega. Država se nije maknula s mjesta ni kad je u pitanju stambena politika, što znači da su u potpunosti »blokirana« dva najvažnija preduvjeta za povećanje nataliteta, ističe demografkinja Alice Wertheimer-Baletić, podsjećajući na veliki, svjetski pad nataliteta uzrokovan krizom 30-tih godina prošlog stoljeća, ali i svim kasnijim ekonomskim krizama. I u Hrvatskoj je u malo vremena bez posla ostalo deset tisuća ljudi, dok se do kraja ove godine očekuje još oko 40.000 otkaza. Banke su, jednako tako, stale s isplatom »stambenjaka«, a i građani sami, dok se kriza ne smiri, ne žele ulaziti u kreditni rizik. Sve to, dakako, odgađa i potomstvo.
Od 2003. do kraja 2007. godine u Hrvatskoj je, i bez ekonomske krize, »umrlo« nekoliko županija, gradova i općina. Prema službenim podacima Zavoda za statistiku, izumire šest županija, u kojima je broj umrlih za više od 50 posto veći od broja živorođenih. To su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija, dok Primorsko-goranska županija spada među one koje su pred izumiranjem, odnosno u kojima je broj umrlih za 30 do 50 posto veći od broja živorođenih. Istarska županija »stoji« nešto bolje, jer je »samo depopularizirana, odnosno broji do 30 posto veći broj umrlih od živorođenih. Jedna trećina gradova u Hrvatskoj izumire, kažu podaci, baš kao i više od polovine općina.
