Reforma spala na naplatu participacija

Zbog ozbiljnih problema u provedbi, zdravstvena reforma u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ove će se godine svesti samo na naplaćivanje 15 kuna participacije pacijentima u ordinacijama ugovornih liječnika, čemu se još uvijek opire trećina obiteljskih liječnika u Hrvatskoj. Drugi elementi reforme još nisu ni u povojima, pa će u najboljem slučaju pričekati do iduće godine, doznajemo od izvora bliskih Ministarstvu zdravstva. Reforma se, osim u naplaćivanju taksi od pacijenata, trebala najviše osjetiti u novom sustavu financiranja primarne zdravstvene zaštite. Novi je sustav glavarina trebao stimulirati liječnike na kvalitetniji rad s pacijentima, no postojeće će fiksne glavarine, kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, biti na snazi sve do 2010. godine.

Indeksacija bez primjene

Radna skupina za praćenje zdravstvene reforme Ministarstva zdravstva utvrdila je parametre za indeksaciju, odnosno za mjerenje stope bolovanja, te izdanih uputnica i recepata, na temelju čega su liječnici, kako je bilo najavljeno, od 1. svibnja trebali dobivati (ili ne dobivati) 10 posto svoje glavarine. Stopa bolovanja utvrđena je na 3,1 posto, što znači da bi liječnik koji premaši tu stopu dobio 10 posto manju glavarinu, a to bi ga snašlo i ako izda previše uputnica ili recepata.

Iako se indeksacija već trebala početi primjenjivati, od njene se striktne primjene, doznaje se, zasad odustalo te će slijedećih mjeseci HZZO pratiti kako se liječnici nose s novim parametrima, ali se neće dirati u iznose glavarina. Promjena sustava glavarina značila bi, naime, da liječnici u primarnoj uz 80 posto fiksnog iznosa koji su dosad primali, dobivaju i 10 posto na ispunjenje ugovorene stope indeksacije, te još 10 posto za preventivne preglede. Odlukom ministra zdravstva, Darka Milinovića, od početka godine liječnici primarne koji su potpisali anekse ugovora sa HZZO-om dobivaju svih 100 posto glavarine fiksno, i još 1.500 kuna za naplaćivanje participacije.

Uvođenje novog sustava značilo bi da potpisnici aneksa moraju »zaraditi« 20 posto iznosa koji im je sada zajamčen, što bi sasvim sigurno izazvalo nezadovoljstvo među liječnicima obiteljske medicine.

Veći pritisak na liječnike

Novi bi se sustav, naime, primjenjivao samo na liječnike koji su pristali potpisati anekse, dok bi se ostalima glavarine i dalje isplaćivale po starome.

– Kada bismo to sada proveli, ispalo bi da mi koji nismo ništa potpisali dobivamo više od onih koji jesu, što bi bilo vrlo nepopularno – kaže Mario Malnar, predsjednik Udruge KoHOM, koji odgodu reforme ne smatra pobjedom, već daljnjim pritiskom na liječnike.

Usporedo s »praćenjem« reforme koja se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zapravo i ne provodi, u resornom ministarstvu se nadaju da će početkom 2010. godine čitava primarna zdravstvena zaštita potpisati nove ugovore, te da neće biti razlike među primanjima obiteljskih liječnika. No, po Zakonu o zdravstvenom osiguranju postojeći ugovori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti vrijede sve dok se ne potpišu novi, što znači da mogu vrijediti još 10 godina.