Rekonstrukcija Vlade nije impresionirala građane

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno prva dva radna dana ove godine donosi i prve rezultate istraživanja u zemlji nakon rekonstrukcije Vlade. Glavni je zaključak da Vlada i HDZ nisu osobito profitirali od rekonstrukcije Vlade i promjene nekih manje omiljenih ministara. Jednako tako, rezultati potvrđuju neke već ranije uočene trendove. Osim što potvrđuje stranačku bipolarnost, pokazuju i stabilnu prednost oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na sada vladajuću koaliciju. Uočava se i blagi porast podrške dvjema „nesvrstanim“ strankama (HSP i HSLS).

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženom prednošću SDP-a. Još samo dvije stranke prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS), ali im se iz mjeseca u mjesec približavaju dvije „neblokovske“ stranke, HSP i HSLS. Ostale stranke bilježe izbor znatno ispod izbornog praga. Najveća opozicijska stranka SDP i početkom ove godine je vodeća politička stranka s izborom 31,2% građana/ki Hrvatske (prema 32,4% iz prošlog mjeseca). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 22,6% (0,5 postotna boda više nego početkom prosinca). HNS je i dalje treća politička stranka u zemlji s izborom od 6%, dok je HSS zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1%. Tri stranke imaju vrlo slične izborne rezultate: HSLS s 4,2%, HSP 3,9%, i HSU 3,6% izborne podrške. Hrvatski laburisti-Stranka rada u posljednjem istraživanju bilježe nešto niži izbor od prošlomjesečnog (sada 1,7% prema prošlomjesečnih 2,2%). Zanimljivo je da u prvom mjesečnom istraživanju nakon potvrde Milana Bandića da ide na izbore sa svojom listom, ta lista zabilježila tek 0,6% potpore. Regionalne stranke su na svojim uobičajenim rezultatima (oko 1%), dok sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 0,9%. I dalje je vrlo visoki udio neodlučnih birača, a i dalje je uočljiva visoka razina apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 41,2% (prema prošlomjesečnih 41,6%), a sada vladajuća 27,9% (prema 27,5% prije mjesec dana). Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama HSLS je zabilježio dosad najbolji rezultat. Tako ova stranka u izboru koalicijskih i pojedinačnih stranačkih lista uz dvije „velike“ liste jedina prelazi izborni prag na nacionalnoj razini i bilježi izbor od 5,1% (što je za 0,9 postotonih poena bolji rezultat od onog zabilježenog prije mjesec dana). Lijeva koalicija je zabilježila vrlo sličan rezultat onom iz pojedinačnih stranačkih preferencija (41,2% prema 42% u zbroju pojedinačnih stranačkih izbora), jednako kao i sada vladajuća kolaicija (27,9% prema 27,7%).

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 45,3% izbora (prema prošlomjesečnih 41,9%) najpozitivniji je političar u zemlji i to godinu dana zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata). Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski. Ovaj „nepolitičar s velikom političkom težinom“ najpozitivniji je za 14,6% građana/ki, odnosno za 4,7 posto je manje pozitivan od rezultata zabilježenog u prošlomjesečnom mjerenju (čemu je vjerojatno doprinijela i polemika oko valutne klauzule). Na trećem je mjestu sada premijerka Jadranka Kosor s izborom od 6,1% (prošli mjesec 5,4%, a u istom mjesecu prošle godine premijerka je zabilježila izbor od sada nedostižnih 21,5%). Slijedi čelnik vodeće političke stranke u zemlji Zoran Milanović koji je u istraživanju najpozitivniji političar za 5,9% ispitanika/ca. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (2%), Ruža Tomašić (1,3%), Andrija Hebrang, Dragutin Lesar i Radimir Čačić (svi po 1,2%) te Damir Kajin (1,1%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,6% građana/ki, a negativan za svega 6%. Zoran Milanović je pozitivan za 45,4% ispitanika/ca, a Jadranka Kosor za njih 38%. Slično je i s negativnim doživljajem gdje je J. Kosor negativna za 50,6% građana/ki, a Z. Milanović za 40,6%.

Sanaderov bijeg iz zemlje i svi događaji oko njegovog uhićenja, pritvora i neizručenja, pa i otkrivanja dijelova mozaika kriminalne vladavine, priskrbilo je bivšem premijeru negativni doživljaj bez premca. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 41,1% ispitanika/ca (prošli mjesec 37,9%). Na drugom se mjestu čvrsto drži njegov politički rival i „siva eminencija“ stranke Vladimir Šeks koji je najnegativniji političar za 12,6% građana/ki. Na trećem su mjestu „svi političari“ koji su izbor 10,6% ispitanika/ca. Slijede čelnici dvije vodeće političke stranke u zemlji: Jadranka Kosor (najnegativnija za 7,5% ispitanika/ca) i Zoran Milanović (6,1%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (3,5%), Ivan Šuker (2,2%), Darko Milinović (1,8%), Radimir Čačić (1,1%) i Luka Bebić (0,9%).

Sanaderov bijeg i svi prateći događaji oko bivšeg premijera najznačajniji su događaji prethodnog mjeseca u našoj zemlji s izborom od rekordnih 57,7%. Gospodarska kriza u zemlji je na drugom mjestu ali s vrlo „mršavim“ izborom od 18,4%. Slijede dvije „obične“ teme: donacija organa dviju osoba što je dalo nadu za novi život za sedmoro ljudi (4,9%) i izbor Blanke Vlašić za najbolju svjetsku sportašicu (4,2%). Ove četiri teme izbor su za događaj mjeseca za čak 85% ispitanika/ca. Zanimljivo je da velika tema, a kakva je rekonstrukcija Vlade u svakoj zemlji, bila izbor za svega 3,8% ispitanika/sa, tek za 0,1 postotni bod više od prosinačkih poplava u zemlji. Drugim riječima, rekonstrukcija Vlade sama po sebi i nije fascinirala hrvatske građane/ke. Sve ostale teme i događaji bilježe izbor ispod 1 posto (među kojima su i pojava svinjske gripe, pad kreditnog rejtinga zemlje, zatvaranje tri poglavlja u pregovorima o ulasku u EU...).

Vlada RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila nešto viši rezultat od prošlomjesečnog. Tako je ovomjesečnih 2,21 za svega 0,3 boda bolja ocjena od prosinačke, a gledajući stranački tom je porastu najviše doprinio porast ocjene među biračima HDZ-a (birači ove stranke ovaj mjesec su Vladi dali 3,19 prema prosinačkih 3,14). Birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,53). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 1,90; HNS 1,92; IDS 1,91; HDSSB 1,95).

Od ovog mjeseca pa sve do izbora pratit ćemo i preferencije kandidata za premijera i to između čelnih ljudi dviju velikih koalicija. Tako je u prvom mjerenju Zoran Milanović zabilježio izbor od 43%, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 31,9%. Da su oboje loši kandidati smatra 19,6% ispitanika. Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visoko personaliziranoj kampanji.