Rizik ulaganja i poslovanja u Hrvatskoj razmjerno je mali, ali i dalje je veći nego u nizu drugih tranzicijskih zemalja. Tvrde to analitičari RiskWirea, specijalizirane službe londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU) za analizu rizika koji prijete stranim ulagačima u nekoj zemlji.
Do svojih zaključaka RiskWire dolazi procjenjujući deset kategorija rizika, u kojima se mogu pojaviti problemi za strane ulagače. Riječ je o riziku političke stabilnosti, zatim, sigurnosnom riziku, učinkovitosti vlasti, riziku koji proizlazi iz (ne)funkcioniranja pravnog sustava, pa makroekonomskom, poreznom, financijskom i infrastrukturnom riziku.
Tu je i rizik u području vanjske trgovine, kao i na tržištu rada. Svakom od ovih rizika dodjeljuje se rejting, izražen slovima, te brojčana ocjena. Gledano u cjelini, nekoj se zemlji dodjeljuje rejting i ocjena rizika ulaganja i poslovanja u njoj.
Hrvatska u sredini, između Singapura i Nigerije
Rezultat toga je tablica rizika ulaganja i poslovanja u 60 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska. Na tom popisu Hrvatska se nalazi na 25. mjestu, s ocjenom B 39.
Inače, slovna oznaka E dodjeljuje se najrizičnijim zemljama, dok je A oznaka za zemlje najmanjeg rizika. Kada je pak riječ o brojčanoj ocjeni, najmanji je rizik nula, dok je sinonim za najveći rizik 100.
Prema toj ocjeni, Hrvatska se plasirala negdje u sredinu tablice. Ispred nje, dakle u zoni manjeg rizika, nalazi se niz bivših socijalističkih zemalja. Od nama najsličnije Slovačke, preko Poljske, Bugarske i Češke, pa do najmanje rizičnih – Mađarske, Slovenije i Estonije. Najmanji rizik za stranu poslovnu zajednicu prisutan je u Singapuru, Njemačkoj i SAD-u. Među zemljama u kojima je rizik ulaganja veći nego u Hrvatskoj, izdvojimo tranzicijske zemlje Rumunjsku, Rusiju, Kazahstan i Ukrajinu. Tri najrizičnije zemlje u svijetu su Nigerija, Kenija i Iran, za kojima slijedi financijskim kolapsom nedavno uzdrmana Argentina.
Stranci u pravilu sigurni u Hrvatskoj
Opća je ocjena RiskWirea da je rizik ulaganja i poslovanja za strance u Hrvatskoj nizak. Odlaskom HSLS-a u oporbu znatno se smanjio rizik političke stabilnosti, porezna je politika manje ili više transparentna i predvidiva, a sigurnosni je rizik nizak, smatraju analitičari RiskWirea. Ipak, nereformirano sudstvo, spore reforme u gospodarstvu, stanje na tržištu rada i loše stanje prometne i energetske infrastrukture, ostaju visoko plasirane prepreke većem dotoku inozemnih investicija u Hrvatsku, primjećuju oni.
Sigurnosni rizik za strane poduzetnike u Hrvatskoj je u porastu. Naime, u prošlom su istraživanju RiskWireovi analitičari ovaj pokazatelj ocijenili s B 25, a sada mu daju ocjenu B 29. Razlog za to je mreža organiziranog kriminala, zatim, nestabilnost jugoistočne Europe, te uvijek aktualni prosvjedi - bilo zbog suradnje s Haagom, bilo zbog loše socijalne situacije - koji bi jednom mogli izgubiti atribut "mirni". Inače, posljednju eskalaciju graničnih sporova Hrvatske sa susjedima u RiskWireu ne ocjenjuju alarmantnom, a ističu i da stranci u Hrvatskoj dosad nisu bili žrtve nasilja, otmica i iznuđivanja.
Prema ocjeni RiskWirea, odlaskom HSLS-a iz vladajuće koalicije smanjio se rizik za političku stabilnost Hrvatske. Ova je komponenta rizika ranije nosila oznaku B 45, a sada je ocijenjena s B 40.
Unatoč tome, upozoravaju da novi kabinet Ivice Račana ovisi o tankoj parlamentarnoj većini, te da bi to mogle iskoristiti pojedine manje stranke o čijoj podršci ovisi vlast koalicije, a zbog čega bi mogli biti raspisani prijevremeni izbori. Veliki izazov za stabilnost zemlje ostaju reforme, koje dio hrvatskoga društva ocjenjuje prebrzima i preteškima, iz čega bi se mogli izroditi socijalni nemiri. Ipak, uzimajući u obzir slabost hrvatskih sindikata, u RiskWireu ističu kako je opasnost udara s ulice zasad vrlo mala.
Bliske veze pojedinih poduzetnika i političke elite
Osim političkog, smanjio se i rizik od (ne)učinkovite vlasti. Ta je kategorija rizika ranije nosila ocjenu C 54, a sada je ovaj londonski thinktank ocjenjuje sa C 50. Prema njihovu mišljenju, imenovanje nezavisnog ekonomista Ljube Jurčića za ministra gospodarstva ohrabrit će strane ulagače.
Rast rizika primjetan je u segmentu porezne politike.
Opasnosti koje vrebaju iz ovog područja funkcioniranja države RiskWire je ranije ocjenjivao s B 25, a sada im dodjeljuje ocjenu B 31. Iako se o hrvatskom poreznom sustavu uglavnom izražavaju povoljno, analitičari ovog EIU-ova servisa ističu kako galopirajuće izborno razdoblje prijeti značajnijim izmjenama poreznog sustava, posebno u području obračuna i naplate doprinosa, što bi dodatno moglo opteretiti poslovanje stranih poduzetnika u Hrvatskoj. U zraku visi i opasnost od rasta trošarina.
Ostale komponente rizika ulaganja u Hrvatsku RiskWire ocjenjuje istom ocjenom kao i u prethodnom istraživanju. Tako, primjerice, rizik u funkcioniranju pravne države u Hrvatskoj u Londonu već određeno vrijeme ocjenjuju s C 53, te upozoravaju "na bliske veze između pojedinih domaćih poduzetnika i političke elite, što lokalnim tvrtkama otvara vrata zloporabe njihova tržišnog položaja". Ni provedba ugovora, kao ni zaštita intelektualnog vlasništva, nisu nam jača strana, a za strane je ulagače posebno kritično stanje u sudstvu. Izražavaju se i sumnje u potpunu neovisnost sudstva u Hrvatskoj, iako se naglašava da je stupanj nadzora nad sucima nakon odlaska HDZ-a s vlasti znatno manji.
Ista je i ocjena makroekonomskog rizika, B 35, za kojeg u RiskWireu tvrde da proizlazi iz prevelike javne potrošnje i visokog deficita javnih financija, koje ona generira.
