Njihov osnovni uzrok su pad potražnje i rastuća nelikvidnost, s čim se poduzeća već sada teško nose, no guverner tvrdi - niti jedan od tih problema nije potaknut monetarnim razlozima niti je posljedica isključivo svjetske krize.
Međutim, u njihovu rješavanju realni se sektor sada suočava s izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima, koje je u znatnoj mjeri sam izazvao.
- Disproporcija između ponude i potražnje za devizama realnog sektora ne može se više pokrivati nikakvim monetarnim 'akrobacijama', već zahtijeva odgovarajuću prilagodbu samog realnog sektora - ustvrdio je Rohatinski.
Dodaje da su ograničenja dijelom rezultat i istiskivanja poduzeća s tržišta kredita. Iako su krediti i u krizno vrijeme rasli čak 14 posto, istom dinamikom kao i u posljednjih 5-6 godina, promijenila se struktura "potrošača".
Dok su se neto odobreni krediti državi gotovo udvostručili pa se njezin je udjel u ukupnim kreditima sa 6 popeo na 11 posto, krediti ostalim sektorima usporavaju. Podaci zaključno s travnjem pokazuju da su krediti građanima i poduzećima rasli znatno skromnije, samo 8,4 posto.
Muke s likvidnošću poduzeća rezultirale su i padom njihove štednje za 6 posto, dok je istodobno štednja građana u travnju ove godine porasla 10,7 posto. Iako se i država i banke u potrazi za novcem okreću HNB-u ne bi li dobili koju kunu više, Rohatinski kaže da ni njegova blagajna nije više tako puna.
Prije godinu dana 'u pričuvi' je bilo 51 milijarda kuna, danas samo 41 milijarda (10 milijardi je oslobođeno za potrebe financiranja i održavanja likvidnosti sustava), a devizna su sredstva banaka sa 2,4 milijarde eura pala na samo 600 milijuna. Iako su ta sredstva oslobođena uglavnom omekšavanjem različitih pričuva banaka, što im je smanjilo trošak regulacije čak 20 posto, logičan se potez - smanjenje kamata na kredite - nije dogodio.
Rohatinski to tumači poskupljenjem inzemnih izvora, rastom kamata na štednju, ali i pogoršanjem kvalitete plasmana. No rast nenaplativih kredita banke dobro skrivaju i to se zasad ne vidi u njihovim bilancama, kaže guverner.
Upravo to je, smatra, jedan od razloga što su banke na svojim računima zadržale oko 10 milijardi kuna koje su mogle odobriti poduzećima ili građanima. Očito taj novac čuvaju za potrebe financiranja države.
Guverner upozorava kako će se poduzeća morati prilagoditi određenim ograničenjima i pogoršanjima okruženja jer će, procjenjuje, izvoz pasti oko 10 posto, a izravna inozemna ulaganja će se prepoloviti. Za 2009. Rohatinski predviđa pad BDP-a od 4 posto no dodaje kako nema smisla licitirati predviđanjima, već je bitno kako gledamo na krizu i možemo li iz nje izvući pouku.
- Ako ovu krizu gledamo kao tek "privremeni zastoj" u dugoročnim pozitivnim tendencijama ekonomskog rasta i razvoja, ništa nećemo riješiti. No, shvatimo li je kao opomenu, tada je ova kriza ujedno i šansa za drukčiji početak promišljanja budućeg ekonomskog razvoja. Imamo li za sve to snage, znanja i volje - odgovor nećemo dugo čekati, no sudeći po prošlosti, ne bismo trebali biti veliki optimisti - zaključio je Rohatinski.
