Rohatinski: Stabilan tečaj kune je imperativ održavanja normalnog ekonomskog života u zemlji

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na današnjoj je konferenciji za novinare više puta ponovio kako je stabilnost financijskog sustava imperativ održavanja normalnog ekonomskog života u zemlji, a to nužno podrazumjeva i stabilnost tečaja kune.

"Svi akteri u tome moraju dati svoj doprinos, ne iz altruizma nego vlastitog interesa", kazao je Rohatinski na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj je i "potezom bez presedana" označio pokušaj poslovnih banaka da u pregovorima s Ministarstvom financija davanje kredita državi pokušaju uvjetovati krupnim promjenama u politici HNB-a.

Bez obzira na inozemne vlasnike riječ je o hrvatskim bankama koje ne mogu poslovati ne vodeći računa o stanju ekonomije zemlje, komitentima i cijelom financijskom sustavu. Taj interes mora biti dominantan u odnosu na neke drugačije interese njihovih matičnih banaka, rekao je guverner.

Naveo je i kako devizna potraživanja banaka, koja su krajem siječnja iznosila 7,6 milijardi eura, u postojećim uvjetima moraju biti jedinim značajnim dijelom stavljena u funkciju održavanja stabilnosti financijskog sustava.

Banke to ne mogu učiniti bez odgovarajućih mjera HNB-a, rekao je Rohatinski izvijestivši i o današnjim mjerama središnje banke kojima se utječe na tečaj i osiguranje likvidnosti.

Tako je danas donesena odluka o smanjenju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 25 na 20 posto, čime je bankama osigurano 1,25 milijardi eura, HNB je danas ponovno intervenirala na deviznom tržištu i bankama prodala 185 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,44 kune za euro, a na repo aukciji banke su tražile 8,5 milijardi kuna, a odobrena im je polovica tog iznosa (4,25 milijardi kuna).

Otpuštanje deviznih sredstava i politika kunske likvidnosti u pravilu dovodi do povećanja kamatnih stopa na tržištu novca. To se ne može izbjeći, ali to ne mora automatski biti razlog za povećanje kamatnih stopa na kredite. Međutim, objektivno je teško očekivati da kamate neće rasti, rekao je Rohatinski.

"To ne znači da središnja banka nije socijalno osjetljiva. Mnogo je veća zaštita dužnika sprečavanje deprecijacije tečaja nego zaustavljanje rasta kamatnih stopa", kazao je.

Osvrćući se na špekulacije o deprecijaciji kune i to s dvoznamenkastim brojkama, Rohatinski je poručio kako "teško da bi ona stala na 10 posto, jer kad se jednom pusti duh iz boce teško se može zadržati". Tečaj se ili brani ili ga se pušta, nema sredine, poručio je.

Guverner se na konferenciji za novinare detaljno osvrnuo i na pokušaj banaka da ostvare slučaj bez presedana i kreditiranje države pokušaju uvjetovati "s četiri krupne promjene u politici HNB-a" - ukidanje ograničenja kreditnih plasmana, vraćanje kunskog dijela devizne obvezne pričuve sa 75 na 50 posto, osiguranje da kamata na tržištu novca ne prelazi 10 posto te usklađen mehanizam HNB-a i banaka na reguliranje tečaja.

Vezano za zahtjev za ukidanje ograničenja plasmana, objasnio je kako je problem u valutnoj klauzuli kredita, posebice kredita u švicarskim francima, jer je kuna u proteklih 13 mjeseci deprecirala prema franku za 12,3 posto, a zbog toga su bankama s velikim udjelom kredita indeksiranim u švicarske franke ukupni plasmani narasli.

HNB je više puta upozoravala na rizike odobravanja i uzimanja kredita indeksiranih u franke. Upozoravali smo na rizik - akteri su to znali, upustili se u taj rizik i sada se suočavaju s posljedicama, kazao je.

Kod ograničenja ukupnih plasmana HNB ne vidi nikakvih velikih ograničenja s aspekta regulative, naravno uz uvjet da tečaj ostane stabilan, rekao je Rohatinski.

No, napominje kako izgleda da to očekivanje ne dijele neke banke i nedavno je spominjana deprecijacija kao vrlo izvjesna stvar, a u funkciji pojačanja pritiska za ukidanje limita.

"Ako je deprecijacija nešto što je neizbježno, zadržavanje limita može izazvati kreditni slom. Mi mislimo da to nije realna opcija", poručio je.

Rohatinski je detaljno objasnio i zašto središnja banka nije mogla pristati ni na ostale zahtjeve banaka. "Dobro je da je Ministarstvo financija uspjelo dogovoriti kreditni aranžman bez da se na nas izvrši pritisak", rekao je.

Guverner je i danas ponovio kako ekonomska politika koju je potrebno provoditi u ovoj, a vjerojatno i u sljedećoj godini, znači politiku zaustavljanja rasta domaće potrošnje, promjene u njenoj strukturi i štednju na svim razinama. (H)