Gospodarstvo, Hrvatska, Politika, Pravo, Svijet

Srijeda, 30.06.2010.

Tagovi: ugovor o suradnji, plinovodi, Rusija, SDP, Gazprom

  • 21:03

Sabor: Klubovi za sudjelovanje u Južnom toku

Hrvatski je sabor raspravio prijedlog potvrđivanja Ugovora s Rusijom o suradnji na izgradnji i korištenju plinovoda na teritoriju Hrvatske, koji su podržali svi parlamentarni klubovi, ističući da je najskuplja energija ona koje nema, no oporba je pritom upozorila da su neki dijelovi ugovora protivni pravilima tržišnog natjecanja.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Vujec uvodno je istaknula da predloženim ugovorom vlada želi osigurati stabilne isporuke prirodnog plina iz Rusije, stvoriti preduvjete za povećanje energetske sigurnosti Hrvatske kroz diversifikaciju trasa isporuke plina te otvoriti mogućnosti za sudjelovanje hrvatskih tvrtki u projektiranju, izgradnji i korištenju plinovoda Južni tok.

Kao glavni problem u energetici navela je nerazvijeno tržište plina te ocijenila da će predloženi ugovor omogućiti razvoj tržišta.

"Iz ovakvog se ugovora mogu iščitati određene ucjene partnera koji nam daje plin", ustvrdio je Zdenko Franić (SDP).

Kazao je da je ruska strana "brutalno stavila do znanja tko je gazda" u odredbama koje Gazpromu omogućuju ubrzavanje poreznih olakšica, što, smatra Franić, stavlja u nepovoljan položaj sve ostale gospodarske subjekte koji nemaju takvu mogućnost.

Upitao je i zašto su Rusi inzistirali na pravu korištenja svih kapaciteta plinovoda, iako su osnivački udjeli pola-pola. "Možda Rusi žele snagom jačega preuzeti cjelokupnu distribuciju plina u Hrvatskoj", rekao je Franić, na što mu je državna tajnica odgovorila da ruski partner ima čitav kapacitet jer jedini osigurava količine i punu popunjenost plinovoda.

Daniel Srb (HSP) i Slavko Linić (SDP) upozorili su, pak, da Hrvatska ne koristi vlastite izvore energije.

"Čak i kad vlada financira izgradnju objekta na geotermalnom izvoru, Ina kao koncesionar ne želi odgovoriti čak ni na pitanja nadležnog ministarstva o mogućnosti korištenja, zato što zarađuje na uvozu", ustvrdio je Srb, ističući da je situacija još nepovoljnija otkad Ina "više nije u hrvatskim rukama".

Linić je ustvrdio da su geotermalni i drugi izvori u rukama vlade, budući da ih Ina koristi temeljem koncesijskih ugovora, koji se mogu mijenjati. "Onog trenutka kad je cijena nafte prešla 30 dolara, istog časa su se trebale aktivirati najisplativije bušotine u Hrvatskoj", rekao je Linić, koji je nezadovoljan time što je vlada kroz energetsku strategiju "odlučila da nam je budućnost isključivo u atomskim centralama".

Zlatko Koračević (HNS) nezadovoljan je, pak, što je niz pitanja u ugovoru nedefiniran. "Bio bi minimum pristojnosti da se zastupnicima kaže što je ministar gospodarstva dogovorio s ruskom stranom".

Državna tajnica Vujec odgovorila mu je da nedefiniranost nije mana, nego prednost. "Nuđeno nam je da unaprijed definiramo količine i trasu, no ovako je sve otvoreno i predmet studije koja će na tržišnim principima definirati što je najbolje i za nas i za Gazprom", rekla je.

Naglasila i da sudjelovanje Plinacroa u Južnom toku nije prepreka izgradnji LNG terminala, koji smatra neophodnim.

Sabor je raspravio i prijedlog izmjena Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, koji će također podržati svi klubovi.

Oporba je, međutim, istaknula da zakon nije ispunio očekivanja, jer je za potpore bilo osigurano 200 milijuna kuna, a dodijeljeno tek nešto više od 47 tisuća kuna.

"Od donošenja Zakona održano je 69 javnih prezentacija, u kojima je sudjelovalo 600 predstavnika socijalnih partnera i koji je rezultat? Tijekom 2009. i 2010. podneseno je ukupno pet zahtijeva za 236 radnika, a odobrena su četiri zahtjeva za 27 radnika i dodijeljeno ukupno 47.324,69 kuna. To je učinak zakona", rekla je Gordana Sobol (SDP).

Ustvrdila je da je politika koalicijske vlasti, kad je riječ o krizi, potpuno promašena, te da je protekla godina izgubljena jer su donošeni zakoni bez prethodne analize.

Sabor će sjednicu nastaviti sutra. (H)