Stručnjaci ističu da bi nafta iz BP-ove bušotine Deepwater Horizon sadašnjim tempom od oko 23 tone dnevno trebala istjecati dva mjeseca da se dostigne količina Exxon Valdeza, kao i da je riječ o lakoj nafti koja brže hlapi, za razliku od teške nafte s Aljaske.
Međutim, stručnjaci istodobno upozoravaju da je razvoj situacije teško predvidjeti, jer su uništene instalacije iz kojih istječe nafta na dubini od 1500 metara, što otežava napore da se zaustavi istjecanje.
"To izaziva veliku zabrinutost", izjavio je David Kennedy iz Nacionalne uprave za oceane i atmosferu.
"Ja sam prestrašen. Ovo je jako, jako velika stvar. I napori koje će biti potrebni da se nešto učini, pogotovo ako se istjecanje nastavi, prelaze ljudsko poimanje", rekao je Kennedy.
Naftna mrlja mogla bi postati najgora ekološka katastrofa u zadnjih nekoliko desetljeća u SAD-u, jer ugrožava osjetljive močvarne ekosustve u priobalju Louisiane, Mississippija, Alabame i Floride, koji su dom stotine vrsta ptica, i veliko mrijestilište ribljih fondova Meksičkog zaljeva, jednog od najbogatijih ribolovnih područja na svijetu, koje obiluje škampima, rakovima, kamenicama i brojnim ribljim vrstama.
Brodovi Obalne straže i kompanije British Petrol, uz pomoć lokalnih ribara postavljaju kilometre zaštitnog crijeva na napuhavanje koje treba zaustaviti prodor debljih površinskih slojeva nafte do obale, te raspršuju kemijska sredstva za razgradnju nafte i izvode kontrolirano spaljivanje najdebljih nakupina. (H)
