Samozabilježba - jedini spas od krađe nekretnina?

Jedni način da se osoba zaštiti od krađe nekretnina jest da vlasnik sam podnese nekoliko prijedloga za upis zabilježbi na vlastitu nekretninu, doznaje poslovni tjednik Lider. Da je zaštitu pravne države od sve češćih krađa nerealno očekivati pokazuje i primjer nedavno oslobođene (bivše) sutkinje Ivane Domić iz Supetra od optužaba da je zlorabila položaj isknjiživši vlasnike nekretnina bez njihova znanja i dosudivši nezakonit upis na nekretninama svojim znancima. Osim upisom novog vlasnika na nekretninu prijašnjeg, krađe se najčešće događaju i mućkom s prvenstvom upisa vlasništva, manipulacijom prijenosa imovine između istoimenih tvrtki sa sjedištem u različitim gradovima i inverzijom brojeva zemljoknjižnih uložaka.

Zabilježbom se evidentiraju i čine javnim (ograničavajuće) okolnosti za pravni promet nekretninom, tako da se treće osobe ne mogu pozivati na nepoznavanje tih ograničenja. Dok treće osobe za uklanjanje (samo)zabilježbi moraju pokretati komplicirane postupke, vlasnici ih, ako im to zatreba, jednostavno povuku bez komplikacija. Na taj se način stvara "obrambeni bedem" od nezakonitog preuzimanje nekretnine poput onoga Nade Landeke, vlasnice nekretnine iz Dugog Sela koja je svoju nekretninu `osigurala´s čak 13 zabilježbi od kojih je 12 stavila sama vlasnica, a samo je jednu preuzela od prethodnog vlasnika.

Najmanje svake dvije godine provjerite nije li se netko upisao na vašu nekretninu

Kako piše Ivica Grčar u svojoj kolumni u Lideru, uknjižba na tuđu nekretninu bez znanja vlasnika nije u Hrvatskoj rijetkost. Stručnjaci iz Geodetske uprave sa svoga kongresa iz hotela Antunović, prema pisanju dnevnog tiska, preporučuju vlasnicima da svake dvije godine provjere nije li se netko bez njihova znanja upisao kao vlasnik.

U Hrvatskoj ozakonjen upis vlasništva na temelju - prijevare?!

Dakle, zaključuje Grčar, u Hrvatskoj je formalno ozakonjen upis vlasništva na temelju - prijevare. Naime, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te Zakonom o zemljišnim knjigama, pojednostavnjeno, propisana su dva uvjeta za stjecanje vlasništva. To su pravni posao (prodaja, nasljeđivanje, zamjena, darovanje, itd.) i uknjižba u vlasničke knjige redom prvenstva upisa. I kad se dogodi prijevara u kojoj netko proda istu nekretninu, primjerice trima kupcima, svi se iscrpljuju na tome koji se od prevarenih kupaca uknjižio prije, pritom potpuno zanemarujući činjenicu da je riječ o upisu na osnovi - prijevare. Zašto jedino kod upisa vlasništva ne vrijedi pravilo da je ništavan ugovor zaključen na prijevaru?