Prema predloženim izmjenama, matične osnovne škole ubuduće bi u pravilu morale imati najmanje 150 učenika, a optimalan broj učenika u razredu bit će od 20 do 28.
Matična srednja škola imala bi pak najmanje osam razrednih odjela i 150 učenika.
Iznimke su slučajevi kad se radi o školama s otežanim uvjetima rada, školama koje provode odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i onima u kojima se ostvaruju posebni programi za učenike s teškoćama, te o dislociranim ,odnosno udaljenim, školama i školama s nekim drugim specifičnostima.
"Ne ukida se ni jedna postojeća škola, djeca će sve te škole nastaviti pohađati kao i do sada, ali želimo, tamo gdje se radi o manjim školama, realizirati promjenu statusa iz matične u područnu školu", rekao je državni tajnik Želimir Janjić i demantirao napise u medijima da će škole ukidati. Prijelaz iz matičnih u područne škole provodio bi se do 2017.
Marija Lugarić (SDP) kazala je da SDP ne može podržati izmjene kojima se odgađa primjena određenih odredaba standarda za predškolski odgoj s 2011. na 2013., a u osnovnom i srednjem školstvu i do 2017., dodajući da problem neispunjenja standarda ne treba riješavati odgodom.
Kad je riječ o određivanju statusa škole upozorila je da nije definirana gornja granica veličine škole, odnosno broja djece, a nije poznato ni koliki je broj škola koje će promijeniti svoj status.
"Zanima nas je li napravljena simulacija i koliko će škola promijeniti svoj status s obzirom na iznimke. Bojimo se da radimo veliku paniku zbog samo pet-šest škola", kazala je.
Usprotivila se i odgađanju primjena standarda za zapošljavanje pedagoga u školama do 2017. kazavši kako se to u vremenu rastućeg nasilja nad djecom ne smije dogoditi.
Sporno joj je i povećanje normi za čistačice jer "održavanje higijene u školama nije isto kao ono u bilo kojem drugom javnom prostoru".
Nevio Šetić (HDZ) ocijenio je pak da predložene izmjene "pojačavaju funkciju i poboljšavaju državno pedagoški standard" te rekao kako je ministarstvo prepoznalo slabosti u provedbi pa je produžilo razdoblje u kojem se trebaju realizirati određeni standardi.
Zastupnici su prethodno raspravili tri izvješća koja se odnose na provedbu Državnog pedagoškog standarda u predškolama, osnovnim te srednjim školama u razdoblju od 10. lipnja 2008. do 31. prosinca 2009.
Marija Lugarić (SDP) smatra da izvješće "konstatira stvari koje nisu provedene, ali ne nudi prijedloge akcija kako da se stanje promijeni".
Miljenko Dorić (HNS/HSU) nezadovoljan je izvješćem jer, rekao je, ne navodi koji kadrovi nedostaju, koje su škole najslabije opremljene, kojima nedostaje prostor. (H)
