Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3% iz siječnja na sadašnjih 21,6%. HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,3% (prema 5,5% prije mjesec dana), a slijedi HSS s 4,4% (isto kao i prošli mjesec). Laburisti su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,3% (a početkom godine svega 1,7%). Naredne su se tri stranke zgusnile u manje od pola postotka (HSP 3,1%; HSU 2,9%; HSLS 2,8%). Dvije regionalne stranke su na svojim uobičajenim podrškama (oko 1,5%), a sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.
Kukuriku drži 37%, HDZ i partneri 25%
Lijeva koalicija bilježi izbor od 37,4% (prema prošlomjesečnih 38%), a sada vladajuća koalicija 25% (zbroj koju dobija lista HDZ-DC 20,5% i HSS samostalno dobija 4,5%) prema prošlomjesečnih 21,5% (koje je dobijala zajednička lista HDZ-HSS-DC). Ovakav rezultat odvojenog nastupa (HDZ-DC; HSS) svojevrsna je voda na mlin odluci HSS-a o samostalnom izlasku na izbore. Zanimljivo je pratiti i rezultate ove dvije koalicije od početka godine: lijeva je koalicija izgubila 4,2 postotna poena, a vladajuća 2,5 postotka. Preferencije izbornih lista s koalicijama pokazuje kako su sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod izbornog praga. Najbliže su mu se približile uz već spomenuti HSS (4,5%), lista Hrvatski laburisti (4,3%), zajednička lista HSP, HČSP, A-HSP (3,6%) i HSLS (3%). Ostale liste na razini cijele zemlje (Hrvatska – jedna izborna jedinica) imaju potporu ispod 2%. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (20,4%).
Josipović najpozitivniji
Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,3% izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 10,7% građana/ki. Slijede lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 6,9% (u srpnju 6,6%), dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 5,4% (5,2% u srpnju). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (3,9%), Vesna Pusić (3,7%), Ruža Tomašić (1,6%), Radimir Čačić (1%), Ljubo Jurčić (0,9%) i po prvi put Marijana Petir (0,7%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,6% građana/ki, a negativan za svega 6,8% (netto pozitivan doživljaj 77,8 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 31,6% građana/ki (prema srpanjskih 32,7%), dok je za njih 50% negativna (prema srpanjskih 55,5%). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 23,3 postotnih poena (prošli mjesec 22,8). Zoran Milanović je pozitivan za 40,2% ispitanika/ca (prema srpanjskih 40,3%), a negativan za 41,8% (prema srpanjskih 44,6%). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju netto negativan za 1,6 postotih poena (prije mjesec dana 4,4 postotnih poena).
Sanader najnegativniji
Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje „vrlo uvjerljiv“ i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od abdikacije s vlasti, odnosno već preko dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 28,8% ispitanika/ca (prošli mjesec 27,9%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 17,5% (prema 17,4%), dok je Vladimir Šeks s 11,6% na trećem mjestu. Na četvrtom su mjestu „svi političari“ koji su izbor 10,3% ispitanika/ca. Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke s izborom od 9,2% (prema prethodnih 9,9%). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (3,8%), Darko Milinović (2,4%), Stjepan Mesić (2,2%), Radimir Čačić (1,5%) i Božidar Kalmeta ( 1,0%).
Izručenje Sanadera tema mjeseca
Četiri su teme/događaja skupila preko dvije trećine svih izbora: gospodarska kriza u zemlji (27,9%), izručenje Sanadera Hrvatskoj i početak ispitivanja (16,1%), potraga za Antonijom Bilić i izručenje Paravinje Hrvatskoj (14,4%) i uhićenje Gorana Hadžića (10,4%). Slijede još dvije ekonomsko-socijalne teme (uspješna turistička sezona 8,6%; divljanje tečaja švicarskog franka 8,2%). Vrlo je visoko i spor oko crkvenog imanja Dajla u Istri (4,1%), te smrt Đure Brodarca (3,3%). Uhićenje bivše šefice financija HDZ-a i njezin iskaz najvažniji je događaj mjeseca za 1,1% ispitanika/ca. Sve su ostale teme i događaji zabilježili rijeđi izbor za događaj mjeseca (uključujući i uhićenje generala Kruljca, potpisivanje ugovora o projetku Brijuni Rivijera koji je opasno zaljuljao opozicijsku koaliciju).
61% ne podržava Vladu
Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi nešto slabiju potporu od prošlomjesečne (netom nakon završetka pregovora o članstvu). Vlada bilježi potporu za svoj rad među 21,4% građana/ki (prije mjesec dana 22,1%), dok 61,5% je ne podržava (prema prošlomjesečnih 60,3%). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,23; doduše to je i najviša ocjena još od studenog prošle godine). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,55), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,18. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,97; HNS 1,94; SDP 1,94; HDSSB 1,75).
Milanoviću 40%, Kosor 27%
Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 40% čelnik lijeve koalicije u kolovoškom je istraživanju izbor u 40,4% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 27,1% (prije mjesec dana 27,9%). Da su oboje loši kandidati smatra 25,7% ispitanika/ca. Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopresonaliziranoj kampanji.
