SDP-u porasla podrška, HDZ-u pala

Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 29,8% građana/ki Hrvatske (prema svibanjskih 29,0%). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 17,8% (18% prije mjesec dana). Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad HDZ-a (SDP za 1,4 postotnih poena a HDZ za 4,8 postotka). Istovremeno je porastao broj neodlučnih sa 17,3% iz siječnja na aktualnih 24,4%. Prema ovim rezultatima čini se da aktualna afera s anonimnom prijavom Slavka Linića nije postigla svoj primarni cilj: smanjenje podrške SDP-u.

Jedino HNS prelazi prag

HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 6,2%. Ako se usporedi izbor ove stranke s onim prije mjesec dana (5,9%) vidljivo je da pokretanje postupka protiv čelnika stranke zbog nesreće u Mađarskoj nije imalo utjecaja na stranački rejting. HSS je zadržao svoje četvrto mjesto ali se uočava „klizanje“ potpore ovoj stranci u posljednja dva mjeseca (5,1% u travnju, 4,5% u svibnju, 3,9% u lipnju). Naredne su se četiri stranke zgusnile od 2 do 3 posto (HSP 3,5%, HSU 3,1%, Laburisti 2,4%, HSLS 2,1%). Sve ostale stranke bilježe slabiju izbornu podršku. Uz već spomenuti porast neodlučnih birača, uočen je i trend porasta apstinencije (preko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

Kukuriku 40%, vladajući 20%

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 39,8% (prema prošlomjesečnih 40,4%), a sada vladajuća 19,9% (prema 21,2% prije mjesec dana). U pola godine lijeva je koalicija izgubila 1,7 postotnih poena, a vladajuća 7,6 postotaka. Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama pojedinačne stranačke liste bilježe slične rezultate kao i u preferenciji individualnih stranačkih lista.

Josipović najpozitivniji

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,4% izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 12,3% građana/ki. Slijede lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Jadranka Kosor je na trećem mjestu s izborom od 5,3%, dok je četvrti Zoran Milanović s izborom od 4,9%. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (4,0%), Dragutin Lesar (3,4%), Radimir Čačić (1,2%), Ruža Tomašić (0,9%), Andrija Hebrang i Ljubo Jurčić (po 0,8%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,7% građana/ki, a negativan za svega 8,9% (netto pozitivan 78,1 postotni poen). Zoran Milanović je pozitivan za 42,7% ispitanika/ca, a negativan za 44,2% (netto negativan za 1,6 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 23,7% građana/ki, dok je za njih 61,8% negativna (netto negativna za 33,8 postotnih poena).

Sanader najnegativniji

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje „vrlo uvjerljiv“ i sa zamjetnom prednošću u odnosu na sve druge političare. Taj njegov primat traje od abdikacije s vlasti ili skoro već dvije godine. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 29% ispitanika/ca (prošli mjesec 27,8%). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s izborom od 18,2%, dok je Vladimir Šeks s 13,2% na trećem mjestu. Na četvrtom su mjestu „svi političari“ koji su izbor 9,9% ispitanika/ca. Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke s izborom od od 7,1%. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (3,5%), Radimir Čačić (2,4%), Stjepan Mesić (2%), Darko Milinović (1,7%) i Slavko Linić (1,4%).

Uhićenje Mladića najznačajnije

Tri su se događaja i teme u proteklom mjesecu, prema izboru hrvatskih građana/ki, izdvojili kao najznačajniji. Na prvom je mjestu uhićenje Ratka Mladića i njegovo izručenje Haškom sudu (30,4%), gospodarska kriza u zemlji (28,7%) i priprema posjete pape Benedikta XVI Zagrebu (21,4%). Događaji oko anonimne prijave protiv oporbenih čelnika su izbor 9,7% građana/ki, dok su napori Vlade RH za okončanjem pregovora o članstvu u EU izbor njih 3,3%. Sve su ostale teme zabilježile znatno rijeđe izbore za događaj mjeseca.

Vladu podržava 14,5% ispitanih

Vlada RH je za svoj rad i u ovomjesečnom istraživanju bilježi vrlo nisku potporu. Svega 14,8 posto ispitanih podržava rad Vlade, uz skoro tri četvrtine onih koji ne podržavaju njezinu politiku. Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 1,96, što je djelomično bolje od prošlomjesečnih 1,89). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a 3,42, dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju slabašnu dvojku (2,2). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,59; HDSSB 1,65; HNS 1,76; SDP 1,78; IDS 1,80).

Milanoviću 42%, Kosor 21%

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 44,6% čelnik lijeve koalicije u lipanjskom je istraživanju izbor u 42,8% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 20,9% (prije mjesec dana 17,9%). Da su oboje loši kandidati smatra 29,9% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 32,7%). Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopresonaliziranoj kampanji.