Sedam grijeha moćnog ministra Polančeca

Damira Polančeca, ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade, priče o smjeni počele su pratiti već u prvoj godini mandata, kad je 2005. umjesto Andrije Hebranga preuzeo funkciju potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo, a na tu je poziciju došao s mjesta člana Uprave koprivničke Podravke.

Prva veća afera izbila je nakon poništenja nagodbe prema kojoj je Vlada htjela dionice Liburnije prenijeti na dva investicijska holdinga, no tada je krivnja svaljena na Damira Ostojića, tadašnjeg predsjednika HFP-a, koji je ostao bez posla, dok je Polančec, kao predsjednik Uprave HFP-a, prošao potpuno “lišo“.

Kava za 50.000 eura

Od tada gotovo nije prošao tjedan a da pitanje Polančecove smjene nije bilo postavljeno u medijima.

Nakon afere “Liburnia“ dogodio se lopovluk u vrhu HFP-a (kava “informativka“ za 50 tisuća eura) koji je sankcioniran tako što su uhićeni svi potpredsjednici Fonda, dok Polančec kao predsjednik Uprave i Grga Ivezić, tadašnji predsjednik Fonda, nisu procesuirani – tek je Ivezić naknadno ostao bez predsjedničke funkcije.

Polančeca se proziva i zbog tajnog ugovora između Vlade i MOL-a (koji navodno protežira MOL iznad prava koja bi trebao imati na temelju broja dionica), za koji je i premijerka Jadranka Kosor prije tri tjedna rekla da ga još nije vidjela. Navodno je predsjednica Vlade Polančecu zamjerila i to što je nije obavijestio o tome da će Ina, pod novim MOL-ovim vodstvom, jednog lijepog ponedjeljka sniziti cijene naftnih derivata za sedam posto, što je naknadno rezultiralo promjenom Pravilnika o izračunu cijene naftnih derivata koji omogućuje maksimalno jednokratno poskupljenje od 3,5 posto.

Premijerki se zamjerio i otvaranjem novog natječaja za zapošljavanje sedam ljudi u Ministarstvu gospodarstva, no iako je predsjednica Vlade poništila natječaj, progledala je kroz prste Polančecu i nije mu dodijelila niti javni ukor.

Kao potpredsjednika Vlade zaduženog za gospodarstvo i ministra gospodarstva, Polančeca mnogi smatraju odgovornim i za stanje u Hrvatskoj elektroprivredi i kriminal koji se tamo “rutinski provodio“.

Na koncu, Polančec je pod velikim pritiscima zbog neuspjeha prvog kruga privatizacije brodogradilišta i nedostatka vizije (hrabrosti) u rješavanju problema brodogradnje, a sada su uhićeni i direktori Podravke, SMS-a i FIMA-e zbog navodnog kriminala realiziranog u projektu “Spice“ (Začin).

Prema nekim spekulacijama, čitavu priču oko eventualnog kriminala u Podravki protiv Polančeca koriste Vladimir Šeks i Ivan Šuker, a potonji se navodno već vidi na mjestu potpredsjednika Vlade umjesto Polančeca.

Druge insajderske informacije iz HDZ-a govore, pak, kako sukobi između Polančeca i Šukera nisu takvog intenziteta, te da konflikti proizlaze iz prirode njihovih funkcija, jer jedan zagovara davanje više novca gospodarstvu, dok drugi čuva blagajnu.Ipak, od svih dužnosnika upletenih u afere tek Polančec nije član Predsjedništva HDZ-a.