"U više smo navrata upozoravali smo na političke pritiske na sud. Kako proces odmiče sve više dolazi u pitanje hoće li suđenje za ratne zločine u Osijeku proći test autentičnosti iskazane političke volje u prilog procesuiranja ratnih zločina počinjenih i od zapovjednika hrvatskih postrojbi", javno su istaknuli predstavnici ovih udruga.
U četvrtak 5. veljače Vladimir Šeks je kao aktivni visokopozicionirani političar svojim iskazom ponovo poslao jasnu političku poruku svjedocima i pravosuđu, smatraju borci za ljudska prava. "Izjava koju je u svojstvu svjedoka dao Vladimir Šeks je, po našem mišljenju, također vid pritiska. Uz obavezu da istinito iskazuje na sudu, Vladimir Šeks je odgovoran i za svaku javno izrečenu riječ jer obnaša jednu od najviših političkih funkcija, potpredsjednika Hrvatskog sabora. Gospodin Vladimir Šeks, kao i svaki drugi svjedok ima pravo ne iskazivati o onome što bi njega osobno ili bliskog srodnika izložilo sramoti, teškoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. U tome smislu prihvatljiva je njegova izjava kao svjedoka da, što se tiče kaznenih djela za koje se optuženici terete, a imaju kolokvijalni naziv „garaža“ i „selotejp“, on, u to vrijeme predsjednik Regionalnog kriznog štaba, odnosno povjerenik Vlade Republike Hrvatske, nije o tome imao nikakve spoznaje, odnosno informacije", navela je Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek na konferenciji za medije.
Međutim, na pitanje je li se bilo koja struktura u Osijeku, bilo civilna, bilo policijska ili vojna tijekom 1991. godine bavila zastrašivanjima, odmazdama ili likvidacijama civila, u svom iskazu je naveo da to apsolutno nije točno, a ta je njegova konstatacija, prema stavu Katarine Kruhonje, netočna.
Centar za mir je 1992. godine upozoravao i tražio da se prekine i sankcionira sustavne povrede ljudskih prava koje su činjene kroz instituciju države – kroz nezakonito djelovanje Vojno stambene komisije u nasilnom istjerivanju obitelji iz vojnih, ali i društvenih stanova i privatnih kuća. "Tijekom 1992. godine smo, zbog konkretnih slučajeva, u više navrata kontaktirali lokalne policijske, vojnopolicijske i civilne strukture te institucije Republike Hrvatske uključujući i Odbor za ljudska prava Hrvatskog sabora i Predsjednika Republike. Pisani izvještaj o tome dostavili smo u kabinet potpredsjednika Vlade RH, Vladimira Šeksa u ožujku 1993. godine. Dokumentaciju i iskaze 46 oštećenih obitelji, iskaz o osobnom prisustvovanju nasilnom istjerivanju jedne obitelji iz stana od strane pripadnika Vojno stambene komisije, te izjave koju je meni osobno, i pokojnom Krunoslavu Sukiću, dao Petar Kljaić u vezi tih radnji predali smo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, a prije 4 godine podnijeli smo kaznenu prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Vojno stambene komisije, Petra Kljajića. Ako za te činjenice Vladimir Šeks, kao predsjednik Regionalnog kriznog štaba nije znao 1991. i 1992. godine, nikako ne može tvrditi da o njima nije informiran kasnije te je netočna njegova konstatacija da „apsolutno nije točno“ da bi ikoja civilna, policijska ili vojna struktura tijekom 1991. godine bavila zastrašivanjima, odmazdama ili likvidacijama civila."
Katarina Kruhonja istaknula je da ovom prilikom traže od Državnog odvjetništva da konačno ili odbaci njihovu kaznenu prijavu ili po njoj postupi otvaranjem istrage.
UTJECANJE NA SVJEDOKE
Od 15. listopada 2007. godine kada je na Županijskom sudu u Zagrebu započela glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Branimira Glavaš i drugih, za ratni zločin počinjen na štetu osječkih civila zabilježene su situacije u kojima su svjedoci tražili zaštitu, jer im se prijetilo, situacija u kojima nisu bili zaštićeni od pritiska branitelja, ali i situacije u kojima su svjedoci otvoreno progovorili o pokušajima optuženika da im se dostavom zapisnika s glavne rasprave „pruži prilika“ da svoj iskaz usklade s iskazima svjedoka čija su svjedočenja zabilježena u ponuđenom zapisniku (svjedok Vlado Frketić).
No, najeklatantniji primjer kršenja zakonskih odredbi Zakona o kaznenom postupku svakako je objavljivanje tajnih svjedočenja, odnosno iskaza koji su dani na zatvorenim sjednicama, s kojih je dakle, bila isključena javnost. Pri tom je važno istaknuti da je iznošenje podataka s djela glavne rasprave, s koje je prethodno bila isključena javnost, kazneno djelo te se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine može kazniti svatko tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji službena tajna ili pribavi takve podatke s ciljem da ih preda nepozvanoj osobi (čl. 351.)
- Najprije je u Glasu Slavonije 31. svibnja 2008. g. u članku pod nazivom „Optužnica za ratne zločine u Osijeku 1991. godine na sve klimavijim nogama zbog iskaza svjedoka tužiteljstva“ s podnaslovom „Svjedoci iznevjerili tužiteljstvo“, parafraziran dio tajnog iskaza svjedoka Nikole Vasića.
- I branitelj prvooptuženika Veljko Miljević u članku objavljenom u Večernjem listu pod nazivom „Vasić osuđen za oružanu pobunu“ ocjenjivao je vjerodostojnost svjedoka otkrivajući pri tome dio njegovog tajnog iskaza, usprkos zakonskoj odredbi koja ga i kao branitelja obvezuje na dužnosti čuvanja tajnih podataka koji su iznijeti na zatvorenoj sjednici.
- Javno je 13. siječnja 2009. godine objavljen i dio tajnog iskaza ugroženog svjedoka pod pseudonimom „zaštićeni svjedok 06“ u regionalnom dnevnom glasilu pod nazivom „Glas Slavonije“ u članku „ Glavaš nije zapovijedao Zaštitnom četom“ koji je potpisao novinar Dražen Boroš.
- Zabilježili smo 04. veljače 2009. godine i javno objavljivanje dijela iskaza ugroženog svjedoka pod pseudonimom „Drava“ kroz interpretaciju koju je Glasu Slavonije, gdje je dio tajnog iskaza i objavljen, dao branitelj petooptuženika Dine Kontića, odvjetnik Radan Kovač.
U navedenim slučajevima ne samo što je prekršena odluka Vijeća za ratne zločine Županijskog suda u Zagrebu, već je iskazano nepoštivanje suda, jer se objavljivanjem i dijela iskaza ili njegovim parafraziranjem iskaz čini dostupan javnosti, ignorira se odluka Vijeća, pokazuje se samovolja i nepoštivanje pozitivnih propisa Republike Hrvatske, na kojima je temeljena odluka Vijeća o isključenju javnosti. Posredno se utječe na konkretnog svjedoka, kao i na svjedoke koji će svoj iskaz tek dati.
Tražimo da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske postupi temeljem Zakona o kaznenom postupku i podigne optužni prijedlog protiv počinitelja kaznenog djela Odavanja službene tajne, opisanog u čl. 351. Kaznenog zakona, a za koje se može izreći kazna zatvora do 5 godina.
