
Šeparović i Ramušćak uručili su akademiku Pavletiću »Hrvatski žrtvoslov«
Šeparović je istaknuo i da prioritet predstavlja rješavanje slučajeva gospodarskog kriminaliteta. Suradnja s Haagom je također važno pitanje, a tu je, kako je naglasio Šeparović, bilo propusta. Naime, činjenica da je Hrvatska žrtva nije bila dovoljno vidljiva u Haagu, rekao je i dodao da se suradnja s Haaškim sudom neće prekidati. Šeparović je ukazao i na dugove u pravosuđu od oko 100 milijuna kuna, no izrazio je uvjerenje da će to biti riješeno kroz rebalans proračuna. Izvijestio je da su u pripremi izmjene nekih postupovnih zakona koji će pojednostaviti sudske postupke.
Akademik Pavletić je naglasio da nam treba ne samo nezavisno, nego i efikasno sudstvo. Sudski postupci moraju se ubrzati, jer svatko ima pravo na pravdu. Prema njegovim riječima, treba suzbiti pretjerano administriranje kako se ne bi događalo da ljudi zbog birokracije odustaju od poslovnih planova. Pavletić je zaključio da povećanje ažurnosti i ubrzavanje sudskih postupaka predstavljaju temeljni uvjet za funkcioniranje pravne države.
Ramušćak je istaknuo da su uklonjeni animoziteti između Ministarstva pravosuđa, Vrhovnog i Ustavnog suda. Odnosi su sada »vrlo dobri i svatko djeluje u sklopu svojih ovlasti, a na dobrobit građana i države«, kazao je Ramušćak. Složio se da treba ubrzati rješavanje sudskih predmeta od kojih su neki stariji i od 30 godina. U Vrhovnom sudu ima 8.000 neriješenih predmeta, a Ramušćak će se založiti da se najprije rješavaju oni nastali između 1992. i 1996., kako zaostaci ne bi bili stariji od dvije godine.
Sudionici razgovora složili su se da sucima ne bi trebalo smanjivati plaće za 20 posto, što se predviđa za državne dužnosnike. Akademiku Pavletiću je Šeparović uručio »Hrvatski žrtvoslov«. Ministar pravosuđa Šeparović posjetio je i Vrhovni sud, te izrazio zadovoljstvo suradnjom s tom institucijom. Tom prigodom je Ramušćak upozorio da je sadašnje loše stanje u sudstvu, među ostalim, posljedica i »sječe« sudačkih kadrova 1971. godine.

