Sindikati nisu iznenađeni slabim odzivom poslodavaca vladinim poticajima za zapošljavanje: Mjere nisu dovoljne - treba razgovarati s poslodavcima

ZAGREB – Unatoč čak 415.352 nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), razvikani Vladini poticaji za zapošljavanje donijeli su skromne rezultate. Prema najnovijim informacijama iz HZZ-a, u prvih pet tjedana (koliko se poticaji provode) ostvareno je samo oko 16,5 planiranog, a u medijima najrazvikaniji program "S faksa na posao" – namijenjen zapošljavanju mladih do 27 godina s diplomom – realiziran je sa samo 3,3 posto.

"Problem je i nestabilno zakonodavstvo"
Prema informacijama iz Zavoda nakon 1. ožujka, kad je počela primjena poticaja, najviše je zaposleno osoba koje su već negdje radile, a slijede pripravnici i nešto branitelja. Mjere poticaja za invalide, obrtnike i starije osobe s iskustvom nisu dale gotovo nikakve rezultate.

Slab odziv poslodavaca Vladinim poticajima nije previše iznenadio čelnike vodećih sindikalnih središnjica. Gotovo su se svi pozvali na svoje izjave iz vremena kad su se poticaji tek predstavljali, kojima su upozoravali na neuspjeh.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da je od početka upozoravao na to da mjere same po sebi neće dovesti do rasta zaposlenosti. U situaciji kad se nova poduzeća ne otvaraju, a postojeća se svakodnevno zatvaraju, Sever smatra da je jedino rješenje donošenje cjelovitog gospodarskog razvojnog plana. Bez toga, naime, nije moguće utvrditi prioritete razvoja, a potom u njih i ulagati.

Kao problem pri otvaranju novih radnih mjesta Sever ističe i nestabilno zakonodavstvo, jer se zakoni koji to reguliraju često mijenjaju, a mnoge odredbe regulirane su pravilnicima koje (bez javne rasprave) može izmijeniti i ministar u čijim je to ovlastima.

Predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst također ističe da od poticaja za zapošljavanje nije očekivao značajnije rezultate.

Smatra da su poticaji pokušaj umjetnog zapošljavanja jer su doneseni bez prethodnog razgovora s poslodavcima, od kojih se očekuje da zapošljavaju ljude.

"Poticaji doneseni na brzinu"
Upravo zato Kunst ističe da bi Vlada trebala sjesti s poslodavcima i vidjeti pod kojim uvjetima i kako im pomoći da otvaraju nova radna mjesta. Ovako bi se moglo dogoditi da se u mjere utroši golem novac, a da nema nikakvih rezultata. Kunst smatra da su poticaji doneseni na brzinu, više radi smirivanja javnosti u trenutku kad je nezaposlenost dosegla rekord.

I čelnik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak slaže se da mjere same za sebe ne znače ništa, dodajući da za zapošljavanje treba stvoriti preduvjete. Poslodavce bi na zapošljavanje novih radnika više potaknuli razvijeno tržište i konkurentni proizvodi. Mučnjak dalje upozorava da u Hrvatskoj imamo vrlo malo kvalitetnih poslodavaca te pravih školovanih i sposobnih poduzetnika i menedžera.

Zaključuje da Vladini poticaji neće dati rezultate ako ih nitko ne bude koristio i predlaže da se taj novac utroši na školovanje poduzetnika.