U prezentaciji rezultata istraživanja posebice je skrenuta pažnja na slučaj Klaudije Čović, koja je u analizi poslovanja tvrtke utvrdila da je uprava Hrvatske pošte podnijela lažni, odnosno neistinit financijski izvještaj, u kojemu se tvrdilo da je Hrvatska Pošta poslovala s 1,8 milijuna kuna dobiti, a stvarno stanje je bilo da je Hrvatska pošta bila u minusu od 253 milijuna kuna.
Pored toga, postavljeno je pitanje ugovora između Hrvatske pošte i City Express-a o pružanju usluga. Taj ugovor, utvrdili su autori istraživanja, štetan je za Hrvatsku poštu, a obzirom da se radi o kartelskom udruživanju, navedeno može koštati RH ulaska u EU jer su u tržišnoj utakmici u EU takvi ugovori zabranjeni. Skrenuta je i pažnja na probleme u javnoj nabavi automobila, marketinške ugovore s tvrtkom FIMI Media, te plaćanje tvrtki MASSOL (suvlasnik tvrtke je Ratko Maček) za medijsko predstavljanje OIB-a (osobnog identifikacijskog broja) koji je projekt Ministarstva financija i nema nikakve veze sa Hrvatskom poštom. Analiza slučaja se bavila i plaćama sindikalnih čelnika u HP-u koje s dodacima na plaću za „savjetovanje“ uprave odnosno za sjedenje u nadzornim odborima iznosi preko 20.000,00 kuna, a što su među najvećim plaćama dužnosnika u Republici Hrvatskoj. Sve navedeno je dovelo do stanja da osobe koje su prijavljivale nepravilnosti u HP-u, poput Klaudije Čović imaju policijsku zaštitu ili su javno osramoćene, a da se pri tome skoro ništa ne radi na otklanjanju uzroka stanja u HP-u i sankcioniranju odgovornih.
Vlada priprema "napad" na korupciju
Vitomir Begović, posebni izaslanik predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor na predstavljanju rezultata naglasio je da Vlada ne odustaje od principa nulte tolerancije prema korupciji, te da se u ovom trenutku priprema paket mjera kojima će se između ostalog „napasti“ problem korupcije u javnim poduzećima. Kao jednu od mjera u provedbi je naveo i nove ugovore za predsjednike odnosno članove uprava u javnim poduzećima kojima bi se trebala osnažiti njihova odgovornost za poslovanje u tvrtkama.
Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata je naglasio kako stanje koje je detektirano u Hrvatskoj pošti nije izuzetak već prije pravilo u javnim poduzećima, te je iznio i niz konkretnih primjera o korupciji u HAC-u, a po kojima se vode istražne radnje i kazneni postupci, te o nekim novim saznanjima i sumnjama u kažnjiva ponašanja. Marko Dražetić, bivši rukovoditelj jednog od sektora u Hrvatskoj pošti, naveo je i svježi primjer, star svega nekoliko dana, da je na mjesto direktora jedne od divizija Hrvatske pošte doveden Josip Udiljak, koji je prije toga radio u „Badelu“ i koji navodno nema nikakvog iskustva sa specifičnim uslugama koje daje Hrvatska pošta, a koje su propisane posebnim zakonima. Dražetić je naveo i to da je sadašnji predsjednik uprave Hrvatske pošte isto tako nekad radio u „Badelu“.
Udruga Partnerstvo za društveni razvoj je zatražila od Vlade RH da u okviru svojih ovlasti hitno pokrene proceduru smjene uprave u Hrvatskoj pošti, te na taj način omogući adekvatnu istragu i sanaciju nastale štete. Pored toga Udruga će danas uputiti i kaznenu prijavu za sumnju u počinjenje niza kaznenih djela od strane upravnih struktura Hrvatske pošte. Udruga inzistira na brzoj provedbi mjera zapriječavanja korupcije u javnim poduzećima, od kojih su najvažniji uspostava sustava interne kontrole koji će biti zaštićen od represije moćnika iz politike i financijskog sektora. Udruga podržava zahtjeve sindikata HAC-a za depolitizacijom uprave nad javnim poduzećima, te zahtjev za reviziju ugovora o javnoj nabavi u javnim poduzećima od 2005. godine do danas (za ostale je vjerojatno već nastupila zastara kaznenog progona).
Partnerstvo za društveni razvoj: Kako funkcionira sistemska korupcija?
Prema analiziranim slučajevima (javno objavljenim tekstovima o korupciji i protuzakonitostima u javnim poduzećima kao što su HEP, HAC, HŽ, Zagrebački Holding, HRT, HPB, i drugi objavljeni slučajevi) sistemska korupcija započinje preuzimanjem kontrole na nadzornim i operativnim funkcijama javnih poduzeća putem imenovanja i zapošljavanja, a do kojeg dolazi neposredno nakon izbora i koje se nastavlja ovisno o promjeni političkih snaga na sceni. Od preuzimanja operativnih i nadzornih funkcija poduzeća nisu pošteđeni ni sindikati, koje se različitim savjetničkim funkcijama ili drugim financijskim ili političkim interesom pretvara u sastavni dio uprave u poduzeću. Nakon aktivnosti preuzimanja kontrole primjećeno je u svim javnim poduzećima stvaranje zatvorenog sustava, odnosno ograničavanja uvida javnosti u poslovanje poduzeća (klauzule o tajnosti poslovanja ugrađene u ugovore o radu koje radnici moraju potpisivati pod prisilom, odnosno prijetnjom otkazom). Prema osobama koje su sastavnim dijelom uprave, odnosno osobama koje imaju uvida u poslovanje tvrtke, a koje osobe nisu u navedenom kontroliranom sustavu obavezno se vrši represija, odnosno upravno-pravni pritisak, te ih se na taj način ili zastraši da šute ili ih se natjera da promijene radnu sredinu odnosno poslodavca. Utvrđeno je da velika javna poduzeća koncentriraju svoj marketinški kapital (primjer FIMI media) te na taj način ucjenjuju medije da ne objavljuju afere, odnosno sumnje u protuzakonitosti u navedenim poduzećima, pod prijetnjom povlačenja oglašavanja, a koja prijetnja je ozbiljna budući se radi o koncentriranom marketinškom kapitalu, odnosno kategoriji najvećih oglašivača od kojih mediji ubiru prihode. U tako stvorenom sustavu organizirane korupcije čine se kažnjive i protuzakonite radnje, daleko od očiju javnosti, iako se obzirom da se navedena poduzeća nalaze u vlasništvu države, njihovi gubici uglavnom saniraju iz proračunskih sredstava, dakle, njihov kriminal i osobnu korist financiramo mi svi koji plaćamo porez. Čak i kada dođe do kaznenog progona a što je u navedenim okolnostima teško, on se uglavnom zaustavlja na niže rangiranom i srednjem managementu, dok visoko pozicionirani manageri, koji su imenovani od strane politike ostaju na svojim pozicijama, dok se ne promijeni vlast odnosno odnos političkih i interesnih snaga.
