Skupovi – Održan inicijalni sastanak uoči osnutka Hrvatskog društva pisaca: U prvom planu elitizam i socijalna prava

ZAGREB – Šezdesetak hrvatskih pisaca i intelektualaca okupilo se u srijedu na večer u Novinarskom domu da bi progovorili o potrebi nove strukovne udruge te o njezinu modelu. Osnivanje nove spisateljske udruge što su je inicirali Sibila Petlevski i Velimir Visković "svojevrstan je odgovor na aktualnu situaciju i diletantizam Društva hrvatskih književnika čije je članstvo neprirodno naraslo na šeststotinjak diletanata, pa dok su se pravi pisci povlačili pred tom provincijalizacijom, o sudbini Društva odlučivala je ta amorfna masa" – kako je rekao Visković. Pa kako stari model "vertikalne hijerarhije taština", po riječima Sibile Petlevski, više ne funkcionira, valja ga zamijeniti novim depolitiziranim, koji će ponajprije zastupati interese struke i profesionalizma.

Predrag Matvejević vrlo se oštro osvrnuo na dosadašnji rad DHK ustvrdivši da je do danas na djelu preuzeti sovjetski model koji je samo spojen s nacionalizmom. Stoga je nužno osloboditi se tih anakronizama i osnovati novo društvo s novim kriterijima. Nadežda Čačinović upitala se kako uz sigurnost (zdravstveno i socijalno osiguranje) zadržati slobodu djelovanja? Što se tiče razine sindikalne zaštite Visković je obećao da ona neće ići ispod one kakvu pisci u aktualnom društvu imaju, o čemu je svoje jamstvo dao sam ministar kulture.

Preživjeli modeli
No, jedan od najdojmljivijih istupa bio je onaj Marka Grčića koji je ustvrdio da sve hrvatske kulturne institucije posljednjih desetak godina žive prividan život unutar svojih preživjelih modela, pa nova udruga ima smisla, samo je odgovor takvu stanju.

Da bi se razlikovalo od postojećega koje je omasovilo svoju desnu organizaciju, novo društvo mora biti elitističko, oni koji postaju njegovim članovima moraju biti elitno književno i politički važni.

Prema njegovu viđenju bila bi to neka vrst moderne političke stranke koja bi zauzimala stavove o ključnim problemima u društvu. Branimir Donat nazvao je pisce obrtnicima koji moraju imati svoj ceh što će braniti na svim razinama njihove interese. No, novo društvo čijim bi članom postao mora biti prepoznato po individualnostima. Tonko Maroević i Željka Čorak ostaju pri stavu da iz DHK neće istupiti, no da je šutljiva, pasivna većina kriva što se nije izborila za udrugu kakvu želi. S tom tezom složio se i Zvonko Maković pošavši korak dalje u svom razmišljanju i dodajući da je posrijedi potrošen model koji neprijeporno treba mijenjati.

Stoga ovo društvo neće isključivati ni diskriminirati nikoga ni po nacionalnom, ni po generacijskom ni bilo kojem drugom ključu.

Sibila Petlevski replicirala je prethodnim govornicima ostajući pri stavu da bi svaki ostanak u DHK samo produžio farsu i hipokriziju tobožnjeg sveopćeg pomirenja koje nije pomirenje ni struke, ni morala ni etike.

Sindikalni principi
I Miljenko Jergović založio se za elitizam Hrvatskog društva pisaca, kako će se udruga zvati, te za borbu za sindikalna prava dodajući da se ono mora baviti onim pitanjima kojima se DHK nije želio. Borivoj Radaković misli da DHK nema ništa s novom inicijativom koja bi trebala postati neka vrsta književne agencije koja bi se bavila zaštitom autorskih prava, kakve u nas nema. Dražen Katunarić inzistirao da se treba ujedinjavati po sindikalnim principima, a ne po principu ideologije. U diskusiji su sudjelovali i Vjeran Zuppa, Vlaho Bogišić, Ante Tomić i dr.

Novo društvo imat će od 70 do članova, a za mjesec dana održat će osnivačka skupština, do kada bi se uz pomoć gradskih otaca morali naći prostori za buduće djelovanje. Novac za njihovo djelovanje namaknut će se preko programa kojima će ono konkurirati na natječajima Ministarstva kulture, donacijama i putem stranih fundacija.

Od najavljenih i pozvanih prominentnih imena hrvatske književnosti mnogi su izostali, čekajući da vide kojim će smjerom udruga krenuti, ali zato su samoinicijativno na skup došli brojni pisci mlađeg naraštaja dajući mu svekoliku potporu. Rečeno je da će u članstvo biti primljeni i pisci koji djeluju u dvojnim književnostima, poput Lele Zečković, Drage Kekanovića ili Vojina Jelića, te da je će vjerojatno biti moguće dvojno članstvo, dakle u obje književne udruge.