BRUXELLES - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek izrazili su u četvrtak u Bruxellesu uvjerenje da će Hrvatska vrlo brzo postati članicom Europske unije, ističući da preostali posao na reformama nije samo radi članstva, nego i radi hrvatskih građana. "Činjenica da su hrvatski pristupni pregovori sada u završnoj fazi bila je u središtu našeg sastanka. Svjesni smo uvjeta koje moramo ispuniti. Imamo snažnu motivaciju u vladi, među oporbenim strankama, u parlamentu. Sve važne političke snage u Hrvatskoj doista su ujedinjene u vezi s članstvom u EU-u. Ja sam vrlo optimističan i nadam se da će Hrvatska biti vrlo skoro članica EU-a", rekao je predsjednik Josipović nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyem Buzekom. "Mi smo sigurni u to", uzvratio je Buzek na Josipovićevu izjavu. "Mi čekamo na hrvatsko članstvo u Europskoj uniji. Hrvatska je zatvorila 17 poglavlja i za zatvoriti je ostalo još samo 16 tako da je sada u dobroj poziciji. Mogu reći da je čaša polupuna, a ne poluprazna. Za mene je vrlo dobra vijest da je Hrvatska blizu članstva", rekao je Buzek. Tijekom 40-minutnog razgovora bilo je riječi o najvažnijim pitanjima vezanim za ulazak u EU-u: reformama, odnosima sa susjedima i borbi protiv korupcije.
Predsjednik Ivo Josipović doputovao je u četvrtak popodne u Bruxelles, svoje prvo inozemno odredište otkako je preuzeo predsjedničku dužnost, a prvi susret imao je s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyem Buzekom. U petak su predviđeni sastanci s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.
BRUXELLES - Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek u četvrtak je neposredno prije susreta s hrvatskim predsjednikim Ivom Josipovićem izrazio spremnost Europskog parlamenta da pomogne Hrvatskoj kako bi ispunila svoj cilj dovršetka pristupnih pregovora. "Mi u Europskom parlamentu se nadamo da ćemo osigurati snažan poticaj za pregovore o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i za rješavanje svih otvorenih pitanja. Sa skoro polovicom zatvorenih poglavlja, možemo reći da je čaša polupuna, a ne poluprazna", kaže se u priopćenju koje je Buzekov ured objavio u četvrtak popodne prije susreta s Josipovićem. Od 33 poglavlja o kojima se pregovora, Hrvatska je otvorila njih 30, od kojih je 17 zatvoreno. Buzek poručuje da će za dovršetak pregovora trebati dobra suradnja vlade i oporbe. "Hrvatska još treba nastaviti reforme u borbi protiv korupcije, reforme javne uprave i strukturne reforme u gospodarstvu. Za dostizanje tih ciljeva trebat će dobra suradnja svih glavnih političkih snaga u zemlji, vlade i oporbe. Europski parlament bit će spreman pomoći gdje bude trebalo", kaže Buzek.
PODGORICA - Crnogorska vlada u četvrtak je i službeno poništila koncesijski ugovor o izgradnji autoceste kroz Crnu Goru s hrvatskim konzorcijem koji predvodi splitski Konstruktor i donijela odluku da nastavi već započete pregovore s grčko-izraelskim konzorcijem Aktor, kao drugorangiranim ponuđačem. Time je stavljena točka na jednogodišnje pregovore s Konstruktorom i otvorena mogućnost angažiranja ostalih sudionika u natječaju za "posao stoljeća", odnosno najveće crnogorsko ulaganje. "Vlada je odredila rok od mjesec dana za pregovore s Grcima, a nakon toga u dodatna dva mjeseca obvezala bi Aktor da zatvori financijsku konstrukciju" rekao je novinarima Andrija Lompar, ministar prometa i pomorstva u crnogorskoj vladi. Predstavnici grčko-izraelskog konzorcija Aktor priopćili su da imaju dovoljno novca, te da su spremni korigirati ranije ponuđenu cijenu.
ATENA - Nekoliko tisuća komunističkih i prosvjednika radikalnog lijevog centra okupilo se u četvrtak navečer u središtu Atene na prosvjedu protiv mjera štednje koje je dan ranije odredila grčka vlada, javlja AFP. Komunistički prosvjednici okupili su se ispred Parlamenta na poziv Fronte za sindikalnu borbu proistekle iz komunističke stranke KKE. Oni su nosili transparente kojima pozivaju na "rat ratu kapitalista" i kritiziraju nepopularne mjere vlade, javlja AFP. Broušurama se pozivalo na štrajk u petak kada će parlament izglasavati mjere štednje 4,8 milijardi eura u Grčkoj. Grčka je vlada u srijedu donijela nove mjere koje bi trebale osigurati nove uštede od 4,8 milijarda eura. Polovica toga bit će namaknuta smanjenjem potrošnje, a polovica povećanjem poreza.
BEOGRAD - Srbijansko ministarstvo pravosuđa najavilo je u četvrtak da će idućih dana od španjolskih vlasti zatražiti izručenje Veselina Vlahovića, osumnjičenog za ratne zločine, uhićenog prije dva dana u španjolskoj. Vlahovića Srbija traži radi odsluženja kazne zatvora od sedam godina na koju je pravomoćno osuđen pred okružnim sudom u Novom Sadu zbog ubojstva. Osim Srbije, Vlahovića potražuju i Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u utorak da je u Altei, na istoku zemlje, uhićen osumnjičeni srpski ratni zločinac Veselin Vlahović, kojega Bosna i Hercegovina traži zbog više od stotinu ubojstava počinjenih između 1992. i 1995. u toj zemlji. Za Vlahovićem, nazvanim "monstrum s Grbavice", izdane su tri međunarodne tjeralice, među kojima je jedna za genocid. Vlahović je u studenome 1999. uhićen u Crnoj Gori, gdje je služio zatvorsku kaznu zbog drugih djela, a dvije godine poslije pobjegao je iz zatvora.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak da će njegov susret s predsjednicom hrvatske vlade Jadrankom Kosor i srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem u petak biti "nešto posebno" te da od njega očekuje daljnje jačanje međusobnog povjerenja. Pahorov ured prije toga je objavio da će susret u petak u Ptuju između njega i predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor te srbijanskog predsjednika Borisa Tadića biti posvećen pripremama za skorašnju regionalnu konferenciju o približavanju susjednih zemalja EU te jačanju međusobnih gospodarskih odnosa, ali i pitanju aktualnih odnosa tih zemalja. Konferencija čelnika zemalja jugoistočne Europe na Brdu kod Kranja 20. ovog mjeseca po njegovim bi riječima trebala dati odgovor na pitanje što zemlje jugoistoka Europe mogu ubuduće učiniti u razvitku Europske unije, te raspravljati o njihovu približavanju EU-u. Pahor je rekao da će susret pokazati kako je međusobno razumijevanje u susjedstvu važno i za jačanje gospodarske suradnju.
ZAGREB - Slovenski poslovni čovjek Miro Oblak u četvrtak je priopćio kako je iz medija saznao da se u Austriji protiv njega vodi istraga u vezi Hypo grupe, te istaknuo kako je projekt koji je on izgradio uz pratnju te banke okončan "kao jedna od rijetkih uspješno okončanih inozemnih investicija u hrvatsko gospodarstvo". Reakcija Mire Oblaka uslijedila je nakon što je u srijedu austrijski dnevnik "Standard" objavio, a prenijela Hina, kako je austrijsko državno odvjetništvo u Klagenfurtu svoju istragu u predmetu Hypo Alpe Adria grupe proširilo na umirovljenog hrvatskog generala Vladimira Zagorca i na slovenskog poslovnog čovjeka Mira Oblaka. Ističući da priopćenje šalje kao nekadašnji suvlasnik tvrtke Rezidencija Skiper koja je na Crvenom Vrhu u Savudriji, podigla kompleks vila i Hotel Kempinski Adriatic te golf igrališe, Miro Oblak navodi kako će poduzeti "sa svojim odvjetnicima, sve da najprije vidi o čemu se radi". Oblak drži da "informacija koja je plasirana u austrijske medije ima veze s njegovom izjavom protiv tadašnjih čelnika banke".
BERLIN - Viši pokrajinski sud u Duesseldorfu osudio je u četvrtak pripadnike jedne islamske terorističke skupine na visoke zatvorske kazne zbog planiranja terorističkih napada diljem Njemačke. "Sud je uvjeren da su osuđeni planirali terorističke napade velikih razmjera i da su računali s mnogobrojnim ljudskim žrtvama", stoji u priopćenju prvog senata Višeg pokrajinskog suda u Duesseldorfu. Sud pripadnicima tzv. "Sauerlandske skupine" predbacuje pripremanje terorističkih napada na ciljeve u Njemačkoj "dosad neviđenih razmjera", udruživanje u terorističku skupinu te gradnju eksplozivnih naprava. Vođa skupine Fritz Gelowicz i Daniel Schneider, obojica njemački konvertiti na islam, osuđeni su na dvanaest godina zatvora, trećeoptuženi Adem Yilmaz osuđen je na jedanaestogodišnju, a četverooptuženi Atila Selek na petogodišnju zatvorsku kaznu. Ova skupina uhićena je 2007. godine, a tijekom suđenja je utvrđeno da su namjeravali napasti ciljeve u Njemačkoj povezane s američkim vojnicima koji su stacionirani u ovoj zemlji.
ATENA - Komunistički prosvjednici zauzeli su u četvrtak zgradu grčkog ministarstva financija, a glavni grčki sindikati pozvali su na trosatni štrajk u petak, zbog sve većeg nezadovoljstva grčke javnosti najavljenim mjerama štednje kojima bi se trebao smanjiti golemi dug zemlje. Grci su vladin paket mjera štednje dočekali mješavinom ljutnje i rezignacije, a neki analitičari ocjenjuju da bi vlada trebala brzo djelovati kako bi se suprotstavila općem stanju šoka. Grčka je vlada u srijedu donijela nove mjere koje bi trebale osigurati nove uštede od 4,8 milijarda eura. Polovica toga bit će namaknuta smanjenjem potrošnje, a polovica povećanjem poreza. Mjere uključuju povećanje stope poreza na dodanu vrijednost za dva postotna boda, na 21 posto, smanjenje bonusa na plaće u javnom sektoru za 30 posto, te zamrzavanje državnih mirovina.
BAGDAD - Niz smrtonosnih ekplozija u kojima je ubijeno 17 osoba uzdrmao je u četvrtak rano glasovanje na iračkim izborima i ukazao krhkost sigurnosti u Iraku uoči ključnih parlamentarnih izbora u nedjelju. Iako su iračke snage sigurnosti raspoređene u punom broju u nastojanju da se zaštite glasači, tri eksplozije, napad raketom i dva samoubilačka bombaška napada, pokazala su sposobnost pobunjenika da izvrše krvave napade. Pobunjenici su najavili da će glasovanje omesti nasiljem. U četvrtak su glasovali oni koji neće moći doći na birališta u nedjelju. Velika većina tih prvih glasača bili su pripadnici iračke policije i vojske koji će na izborni dan raditi te neće moći glasovati. Drugi glasači su bili zatvorenici, medicinski radnici i pacijenti u bolnicama. Vjeruje se da su mnoge žrtve napada bili pripadnici snaga sigurnosti koje su bombaši napali dok su čekali u redovima pred biralištima. Napadi su se dogodili u tri bagdadske četvrti.
WASHINGTON - Karl Rove, glavni savjetnik bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha, navodi u svojim memoarima kako Bush vjerojatno ne bi napao Irak da je znao da tamo nije bilo oružja za masovno uništenje, izvješćuju u četvrtak američki mediji. U knjizi "Hrabrost i posljedica: Moj život konzervativca u borbi", koja idućeg utorka izlazi iz tiska, Rove odbacuje optužbe da je Busheva administracija namjerno lagala da režim Sadama Huseina u Iraku posjeduje nekonvencionalno oružje, što je poslužilo kao "casus belli" - opravdanje za rat. "Da li bi se rat u Iraku dogodio bez oružja za masovno uništenje? Sumnjam? Kongres vrlo vjerojatno ne podržao rezoluciju o uporabi sile bez oružja za masovno uništenje", piše Rove u izvacima iz knjige koje citira The New York Times. Rove, međutim, potvrđuje da je neuspjeh u pronalaženju oružja za masovno uništenje u Iraku jako naštetio Bushevu predsjedništvu, a sebe krivi što se nije odlučnije suprostavio priči da je "Bush lagao", nazivajući to "jednom od najvećih grešaka Bushevih godina". Knjiga Karla Rovea nudi najširi prikaz Bushevog predsjedništva iz pera jednog od najutjecajnijih članova njegove administracije. (H)
