Premda hrvatski i slovenski vrh već drugi mjesec uspješno kriju sadržaj plana rješavanja graničnog spora i deblokade hrvatskih pristupnih pregovora, tako da ni hrvatska ni slovenska javnost nemaju uvid u eventualni budući kompromis, već je započela »bitka za interpretaciju«. Ni jedna ni druga strana, naime, ne žele ostaviti dojam da popuštaju i odustaju od svojih prvotnih zahtjeva.
Prema službenim verzijama Ljubljane i Zagreba, pregovori se vode sa željom da se postigne takvo rješenje koje će zadovoljiti interese obiju strana. U samo tjedan dana premijeri i ministri dviju zemalja susreli su se triput: nakon susreta Jadranke Kosor s Borutom Pahorom u Gdanjsku i susreta Pahora i Gordana Jandrokovića na Bledu, pregovori su prekjučer nastavljeni i u Stockholmu, gdje je Jandroković sa Žbogarom razgovarao na margini neformalnog zasjedanja ministara vanjskih poslova EU.
Jandroković i Žbogar o pregovorima daju navlas iste ili slične izjave, ponavljajući kako vjeruju da je konačno rješenje blizu, na svega nekoliko koraka, ipak ne želeći otkriti niti jedan detalj o načinu na koji planiraju riješiti dugogodišnji spor, jer je sadržaj razgovora rezerviran isključivo za premijere i ministre, i nikog više. Pretpostavlja se, što su potvrdili i odlično upućeni izvori, kako će se deblokada pregovora odvijati u skladu s modificiranim francuskim kompromisom o uklanjanju dokumenata koji prejudiciraju granicu, iako nije posve jasan model rješavanja graničnog spora, premda on sigurno neće ignorirati dosad usuglašene napore u sklopu Rehnove posredničke inicijative.
Međutim, jasno je kako je u hrvatsko-slovenskom slučaju, gdje su političari već odavno postavili maksimalističke zahtjeve – koji su usto proglašeni prvorazrednim nacionalnim interesima – skoro nemoguće istodobno zadovoljiti obje strane. Teško je, naime, na jednoj strani ispuniti slovenske teritorijalne zahtjeve, osobito na moru, a pritom udovoljiti i hrvatskoj želji da se rješavanje graničnog spora odvija u skladu s regulama međunarodnog prava.
Tako je švedski dnevnik Dagens Nyheter ovih dana objavio kako je Slovenija na rubu da popusti u svom protivljenju članstvu Hrvatske u EU, i to zahvaljujući upravo švedskoj tihoj diplomaciji. Podsjetimo, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, trenutačno predsjedavajući EU, uopće ne želi javno komentirati hrvatsko-slovenske spor niti se javno u njega miješati, radujući se što on ostaje u bilateralnim okvirima, iako je on navodno jedini europski dužnosnik koji zna sadržaj hrvatsko-slovenskih razgovora.
Slovenski je šef diplomacije brže-bolje reagirao, tvrdeći kako je riječ o pogrešnoj interpretaciji. »Ovo što se sada događa nije popuštanje Slovenije, nego traženje rješenja koji će omogućiti Hrvatskoj nastavak pregovora, a nama da nekako riješimo granično pitanje«, objašnjava Žbogar, tvrdeći da švedsko predsjedništvo zasad nije uključeno u rješavanje hrvatsko-slovenskog spora.
U atmosferi novootkrivenog prijateljstva, povjerenja i suradnje dviju susjednih diplomacija, jedino odudara tvrdnja ministra Žbogara kako se problem počeo rješavati tek odlaskom Ive Sanadera s premijerske pozicije. Dakle, problem je bio u »nepopustljivom« Sanaderu, na hrvatskoj strani, koja je bila tvrda i nekooperativna, za razliku od nove premijerke Kosor, koja je, po toj interpretaciji, spremna na kompromis.
Iako ne žele javno reagirati na Žbogarovu izjavu kako bi izbjegli nove svađe, hrvatski diplomatski izvori, međutim, za takvu Žbogarovu izjavu kažu kako je prvenstveno namijenjena domaćoj javnosti, upravo zbog potrebe da se pred vlastitom javnosti opravda ono što će uslijediti.
»Što god govorili na slovenskoj strani, morate znati kako se Ljubljana nalazi pod iznimnim pritiskom iz Europe, kojem se ne može više oduprijeti«, uvjerava naš izvor, tvrdeći kako se u trenutačnim pregovorima sa slovenskom stranom hrvatsko popuštanje isključivo svodi na spremnost na odustajanje od rješavanja spora pred Međunarodnim sudom pravde. I to je, uglavnom, sve, uvjerava nas naš izvor, tvrdeći kako se budući dogovor neće moći interpretirati drukčije nego kao slovensko popuštanje.

