Hrvatska, Politika

Ponedjeljak, 05.01.2009.

Tagovi: CRO demoskop, HDZ, Ivo Sanader, Nadan Vidošević, SDP, Stjepan Mesić, Zoran Milanović

  • 10:19

Mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj

Slovenska blokada pregovora i ekonomska kriza usložnjavaju političke odnose

Građani sve slabije podržavaju vodeće političke stranke i sve slabije doživljavaju rad vlade, zahvajujući ekonomskoj krizi i zastoju u eurointegraciji

U istraživanju provedenom tijekom 2.-3. siječnja ove godine potvrđen je nastavak trenda stranačke bipolarizacije u Hrvatskoj, gdje se izdvajaju dvije vodeće stranke – SDP i HDZ. Međutim, obje stranke bilježe pad podrške u posljednjih tri mjeseca, premda je već četvrti mjesec zaredom SDP, prema izboru hrvatskih građana/ki vodeća stranka u zemlji. Istovremeno, uočava se trend sve slabijeg doživljaja rada Vlade RH (što se uočava kroz razinu podrške radu Vlade RH, ali i kroz prosječnu ocjenu njezina rada). Ovom doživljaju svakako je utjecala ekonomska kriza koja se sve više osjeća u našoj zemlji, ali i zastoj u glavnoj vanjskopolitičkoj inicijativi sadašnje Vlade. Ovo su neki od od najzanimljivijih rezultata iz istraživanja političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencije Promocija plus. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

SDP I DALJE NA VRHU

SDP je sada već četvrti mjesec na vrhu ljestvice preferencija političkih stranaka i to s 28,7% izbora (prije mjesec dana 29%, a na izborima u studenom 2007. godine 32,5%, što predstavlja pad od 3,85 postotnih bodova). HDZ kao većinska parlamentarna stranka u ovomjesečnom istraživanju bilježi 25,9% izbora i zauzima drugo mjesto, što predstavlja nastavak pada potpore u odnosu na prošli mjesec (0,5 postotnih bodova), ali i 9 postotnih bodova u odnosu na izborni rezultat prije nešto više od godinu dana. Na trećem se mjestu nalazi HNS koji bilježi izbor u 5,4% slučajeva. HSS ovaj mjesec prelazi izborni prag (5,1%) i čvrsto drži četvrto mjesto. HSP u posljednjem istraživanju bilježi blagi rast popularnosti među biračima i s 3,9% izbora se nalazi na petom mjestu, u odnosu na 3,6% iz prošlog mjeseca. Slijedi HSU s porastom s prošlomjesečnih 2,8% sada na 3,2% izbora, a čemu je svakako doprinijelo stranačko zalaganje za isplatu božićnice umirovljenicima. HSLS drži istu poziciju s 1,5% izbora. Još samo dvije stranke bilježe nešto bolji rezultat. Radi se o dvije regionalne i parlamentarne stranke: IDS s 1,6% izbora i HDSSB s izborom od 1%. Sve ostale stranke, koje su i izvanparlamentarne, bilježe izbor u ukupnom zbroju od 2,5% (DC, HB, PGS, ASH, Ljevica Hrvatske, SDSS, nezavisne liste...). Kad je riječ o političkom izboru i stranačkim preferencijama uočavamo trend povećanja broja ispitanika koji ne bi izašli na glasovanje (apstinenti), uz istovremeni veliki udio neodlučnih.

RASTE NEGATIVNI DOŽIVLJAJ SANADERA

Stjepan Mesić, nakon velikog prošlomjesečnog pada pozitivnog doživljaja (vjerojatno pod utjecajem nespretne izjave oko štednje na pogrebima branitelja), ovaj je mjesec na prvom mjestu ali sa starim rezultatom. Tako je ovaj mjesec Mesić izbor za najpozitivnijeg političara za 20,5% ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 16,4%). Na drugom je mjestu čelnik SDP-a, Zoran Milanović s 14,6% i drugi mjesec zaredom ispred glavnog političkog rivala i hrvatskog premijera Ive Sanadera koji je najpozitivniji domaći političar za 13,8% ispitanika (ili skoro dvostruko slabije od stranke, ali i 8 postotnih bodova slabije nego prije godinu dana). Slijede Ivan Čehok s 3,9% izbora, Damir Kajin s 3,6% i Radimir Čačić s 3,3%. Medijska eksponiranost nesuđenog hrvatskog premijera koji je u ovim kriznim vremenima dobio veliki medijski prostor, vratila je ovog potisnutog SDP-ovog političara među najpozitivnije političare u zamlji. Tako je Ljubo Jurčić izbor za pozitivca u 3,1% slučajeva, i on je drugi najpozitivnije doživljeni član SDP-a (ispred članova predsjedništva i potpredsjednika stranke). Među deset najpopularnijih političara još su Đurđa Adlešič s 2,7% izbora, Milan Bandić s 2% i Vesna Pusić s 1,7%.

Čelnici vodećih stranaka u zemlji našim su građanima/kama najnegativniji političari i ovaj mjesec. Uočava se rast negativnog doživljaja premijera Ive Sanadera kojeg u ovomjesečnom istraživanju negativnim smatra 31,7% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 30,4%, odnosno 18,1% prije godinu dana). Drugim riječima, rast negativnog doživljaja predsjednika HDZ-a i Vlade RH, u direktnom je odnosu s padom stranačkog izbora u stranačkim preferencijama, ali i s padom podrške politici Vlade RH. Na drugom mjestu političara negativaca je Zoran Milanović koji je izbor 10,1% ispitanika (prema prošlomjesečnih 10,2%, odnosno 16,6% prije godinu dana). Svi su političari negativni za 9,1% ispitanika. Četvrto mjesto sada zauzima Vladimir Šeks sa 6,5%, a slijedi ga Anto Đapić koji zbog slučaja poslovnog ugovora s Vladom Zecom, bilježi veliki skok negativnog doživljaja (sa prošlomjesečnih 2,6% na sadašnjih 4,6%). Među prvih deset negativno doživljenih političara još su Andrija Hebrang (3,7%), Stjepan Mesić (3,6%), Ivić Pašalić (3,3%), Damir Kajin (2,2%) i Radimir Čačić (2,0%).

SLOVENSKA BLOKADA VAŽNIJA OD EKONOMSKE KRIZE

Najvažnija tema prošlog mjeseca bila je slovenska blokada pretpristupnih pregovora (34,5% izbora) koja je s vrha izgurala ekonomsku krizu (23,9%). Istovremeno, poziv na bojkot slovenskih proizvoda i trgovina nije imao veliki odaziv među građanima (najvažnija tema mjeseca tek za 1,6% ispitanika). Među temama koje su označile prošli mjesec vrlo je čest izbor bila najava poskupljenja plina (glavna tema za 8,8% ispitanika), kao i događaji oko pripreme i izglasavanja državnog proračuna (8,2% ispitanika), smanjenje cijena goriva (4,9%). Na dobar odziv javnosti su naišle i aktivnosti novog ministra pravosuđa, Ivana Šimonovića, na suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala (3,7%). Slučaj Facebook je bila tema mjeseca za 2,8% ispitanika. Završetak zagrebačke rukometne dvorane (Arena Zagreb) bila je tema za 1,6% ispitanika.
Rad koalicijske Vlade ispitanici/ce su ocijenili/e prosječnom ocjenom 2,42, što je ujedno i najniža ocjena rada Vlade Ive Sanadera od početka prvog mandata (ukupno 56 mjeseci mjerenja doživljaja rada Vlade). Politika Vlade u ovomjesečnom ispitivanju bilježi podršku (u potpunosti ili uglavnom) 23,7% što je ujedno najniža podrška politici Vlade još od listopada 2006. godine (kad je zabilježena ista razina podrške).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. U ovomjesečnom istraživanju, pod utjecajem slovenske blokade pregovora, zabilježena je najniža podrška hrvatskom članstvu u EU još od rujna 2007. godine (kada je nepravedno doživljena presuda tzv. vukovarskoj trojci utjecalo na raspoloženje hrvatskih građana). Tako je u posljednjem istraživanju 48,6% ispitanika izrazilo podršku članstvu u EU (prije mjesec dana 58,1%), uz 42,9% protivnika (prema prošlomjesečnih 34,8%) i 8,4% neodlučnih (prije mjesec dana 7%).

NADAN VIDOŠEVIĆ - NAJČEŠĆI IZBOR ZA PREDSJEDNIKA

Posljednje područje CRO-Demoskopa odnosi se na preferenciju kandidata za budućeg predsjednika Hrvatske. I dalje se uočava da još uvijek nema kandidata kojeg biračko tijelo pretežito percipira kao najprihvatljivijeg. Još je uvijek veliki udio među građanima koji ne znaju koga bi izabrali za novog predsjednika/cu (preko 16%), ali i svaki četvrti ispitanik ne bi uopće niti izašao na izbore. Među ispitanicima koji imaju definiran odnos prema izlasku na predsjedničke izbore, najčešći je izbor Nadan Vidošević i to za 12,3% ispitanika i ovaj je kandidat od početka praćenja ove teme na samom vrhu s izborom između 12 i 17 posto. Na drugom je mjestu posljednja dva mjeseca stranački čelnik HNS-a, Radimir Čačić s 9,5% izbora. Slijede Milan Bandić (7%), Đurđa Adlešič (6,4%), Dražen Budiša (5,7%), Vesna Pusić (5,2%). Uočljivo je da glavne stranke još uvijek nemaju jakog kandidata i za pretpostaviti je da će tako ostati sve do završetka lokalnih izbora.

Izvor: Promocija plus