Smanjenje novinskog oglašavanja, porast televizijskog

Ekonomska će kriza najviše pogoditi novinske izdavače u razvijenim zemljama, gdje će brojni časopisi prorijediti periodiku izlaženja ili se prebaciti isključivo na internet.

“No, podaci o čitanosti dnevnih novina u Hrvatskoj pokazuju da se prosječna kumulativna čitanost po broju u razdoblju od 2004. do 2008. povećala preko 17 posto, dok se trend pada osjetio tek u posljednjih godinu dana,” napominje Ante Šalinović iz agencije za istraživanje tržišta Puls. Globalna ekonomska kriza bi, s druge strane, mogla pridonijeti porastu televizijskog oglašavanja. Čak i u razvijenim zemljama potrošači će gledanje televizije sve češće odabirati umjesto drugih, skupljih oblika zabave. Globalno gledajući, prosječni će gledatelj u 2009. provesti pred malim ekranom 30 minuta tjedno duže no u prošloj godini. “Televizija i dalje ima moć informiranja i utjecaj na masovno tržište s kakvim se ni jedan drugi medij ne može usporediti. Moguće je da će globalna kriza dodatno učvrstiti dominaciju televizije s obzirom na broj konzumenata i prihode od oglašavanja”, ističe Aleksandra Kolarić, regionalna direktorica Korporativnih komunikacija u Deloitteu.

Prihodi od oglašavanja na mobitelima dosad su iznosili su svega 0,4 posto ukupnih globalnih prihoda od oglašavanja, a marketinške kampanje namijenjene korisnicima mobitela tretirale su se uglavnom kao nešto eksperimentalno. No, udio oglašavanja na mobitelima mogao bi se udvostručiti, budući da sve više marketinških kampanja koristiti upravo ovaj medij. Najbolje rezultate dosad su pokazale minimalističke reklamne kampanje, u formi SMS poruka kao bazičnog ali potencijalno učinkovitog alata. Reklamne SMS poruke pokazale su se, na primjer, posebno učinkovitima tijekom jedne od najvećih reklamnih kampanja u 2008., onoj za izbor američkog predsjednika.

“Troškovi web-stranica specijaliziranih za sadržaje koje kreiraju korisnici mogli bi se popesti na preko 100 milijuna dolara godišnje. Naime, iako je cijena pohrane jedne datoteke neznatna, cijena čuvanja milijuna filmova ili milijardi fotografija nipošto nije zanemariva”, napominje Dejan Ljuština, menadžer u Deloitteu. Usprkos velikoj popularnosti, Internet stranicama sa sadržajima koje kreiraju korisnici, poput YouTubea, i dalje nije lako privuči oglašivače, koji svoje marketinške budžete radije investiraju u stranice s profesionalno kreiranim sadržajem.

Slično je i s društvenim mrežama na Internetu, koje će ove godine morati uložiti dodatne napore da ostvare prihode na temelju svoje ogromne baze korisnika. Dok se prosječni mjesečni prihodi po jednom kino gledatelju, čitatelju tiska ili TV pretplatniku mjere u desecima dolara, prihod od korisnika društvenih mreža u prosjeku iznosi svega nekoliko centi mjesečno. Kako bi ostvarile prihod ekvivalentan onome tradicionalnih medija, društvene mreže stoga moraju imati stotinu puta veći broj korisnika.

Internetom se širi novi tip nositelja malicioznog koda, takozvani malvertising. Ovo “malicioznim oglašavanje” obično se smješta na web-stranice koje ni po čemu nisu sumnjive. No, samo jednim tipom malvertisinga tijekom prošle je godine zaraženo čak dva milijuna korisnika interneta u SAD-u. Predviđa se da će ove godine stotine dobro posjećenih web-stranica biti zaraženo malicioznim oglasima koji kradu korisnikove podatke ili vode na štetne web-stranice, što će imati učinak na milijune korisnika interneta.