Osim grijanja kostiju, solarna energija koristi se i za grijanje, ponegdje i za kuhanje, a neizostavna je i proizvodnja električne energije.
Zašto ne bismo svi instalirali solarne panele na krovove i HEP-u pokazali dugi nos?
Ne postoji prepreka za Dalmaciju i otoke
Tehnološki, ne postoji ozbiljnija prepreka korištenju solarne energije za gotovo sve potrebe jednog prosječnog kućanstva, posebice u Dalmaciji i na otocima, gdje je broj sunčanih dana veći nego u ostatku Hrvatske.
Istina, većina ljudi za sad se još ne može u potpunosti odreći klasičnog sustava napajanja električnom energijom, ali svako smanjenje troškova dobro je došlo. Osim toga i smanjuje emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu, ako to ikoga u ovoj državi zanima.
Problem sa instalacijom fotonaponskih sustava prvenstveno je financijske prirode – početna ulaganja skupa su, pa se uštede ostvaruju tek nakon deset ili više godina eksploatacije. Neke ekološki osvještene zemlje (Njemačka, primjerice) nude subvencije za instalaciju solarnih panela, dok je kod nas sve više manje prepušteno osobnim inicijativama i snalažljivosti lokalnih zajednica. Otočani bi mogli posebno dobro proći u priči o energiji iz Sunca bude li Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održao svoju =8505&tx_ttnews[backPid]=75&cHash=942655808d]riječ.
Proizvodna cijena solarnih panela pala na trećinu
Nismo, dakle, na nuli, ali nismo niti blizu punom iskorištavanju ovog prirodnog resursa. Visoki početni troškovi odvraćaju mnoge od ugradnje fotonaponskih sustava na svoje krovove. Ipak, čini se kako bi se ovo moglo promjeniti: tvrtka First Solar objavila je kako su uspjeli sniziti troškove proizvodnje solarnih panela na 98 centa po Watu snage, što je otprilike trećina tržišne cijene.
Hoće li to uzrokovati bum prodaje solarnih panela u svijetu? U ovom trenutku svakako ne, ali realno je očekivati kako će do 2012. godine, sa povećanjem proizvodnje i ponude, cijena instalacije solarnog sustava biti polovica današnje cijene. Nemojmo biti u zabludi, i dalje će solarna energija biti relativno skupa stvar, no sa posve vjerojatnim poskupljenjem električne energije poček na isplativost mogao bi se spustiti i drastično ispod deset do petnaest godina, koliko on iznosi sad. Uz državne subvencije, taj rok mogao bi se još i više skratiti. Čini se kako otocima u tom smislu predstoji – svijetla budućnost.
Što je s nama ostalima? Možemo li i mi profitirati? Možemo, počnemo li od malih stvari. Za početak, ne morate se potpuno odreći usluga HEP-a. Solarni sustavi mogu biti (i uglavnom jesu) vezani na električnu mrežu iz koje crpe dodatnu energiju za trenutke kad samo Sunčeva nije dovoljna.
"Uradi sam" projekti
Ali može to i manje. Pojeftinjenjem solarnih panela isti će postati dovoljno jeftini za sasvim pristojne i korisne “uradi sam” projektiće. Nabavite panel, baterije, nešto elektronike, LED osvjetljenje... i za neobično malo novca možete osvjetliti svoj dom. Ili napajati laptop. Ili LCD TV. Ili igračke klincima.
Ograničeni ste maštom, a tehnologija je toliko jednostavna da ju zaista svatko sa barem malo električarskog/elektroničarskog iskustva može koristiti. Vikendice u zabačenim područjima idealna su mjesta za eksperimente, ali niti balkon vašeg stana u centru grada nije loš.
Zaista, nema razloga zašto svatko od nas ne bi već danas počeo razmišljati kako koristiti energiju Sunca (osim ako ne živite u podrumu). Ono što je danas tek igra (i to korisna, jer u slučaju ozbiljnijeg kvara na naponskoj mreži imat ćete dovoljno energije za osvjetljenje stana ili kuće, možda čak i za LCD TV prijemnik, na jal te zavist vaših zamračenih susjeda koji ne mogu pratiti visokokvalitetne uratke domaćih TV kuća), već sutra može postati praktična ušteda, a prekosutra možda i odličan biznis!
Autor kolumne je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi.
Stare tekstove autora možete pronaći na njegovom osobnom blogu oddparity.org.
