Domaća informatička javnost misli da će svježe prikupljeni podaci zbog recesije pokazati još gore stanje, odnosno povećanje udjela piratskih programa na računalima privatnih korisnika, ali i poduzetnika, te kompanija.
"Izvješće pokazuje da u Hrvatskoj i dalje imamo puno posla kako bismo dodatno smanjili stopu softverskog piratstva. Do sada smo bili vrlo uspješni u smanjenju stope, jedan smo od lidera u regiji, no ipak želimo učiniti više u borbi protiv piratstva", kazao je Mladen Vukmir, hrvatski glasnogovornik organizacije BSA, koja pred nacionalnim vladama i na međunarodnom tržištu predstavlja glas svjetske industrije komercijalnog softvera, te promiče zaštitu autorskog prava.
Od 2003. do 2008. stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj pala je neznatno, sa 59 na 54 posto. Unatoč tome, zbog brzog rasta hrvatskoga gospodarstva, gubici koje piratstvo uzrokuje u stalnom su porastu, od 283 milijuna kuna u 2003. do 427 milijuna u 2008.
"U vrijeme globalne krize posebno je važno zaštititi svoju tvrtku od dodatnih pravnih, poslovnih i financijskih rizika povezanih s korištenjem nelicenciranog softvera. Legalni program treba postati općeprihvaćeni standard poslovanja za sve poslovne subjekte u Hrvatskoj", upozorava Vukmir.
Slaba financijska situacija ipak nije glavni ili jedini uzrok softverskog piratstva. Praksa pokazuje da je glavni uzrok površan odnos prema prekršaju, odnosno kaznenom djelu povrede autorskog prava. Osobe i tvrtke koje nabavljaju ili instaliraju programe bez licencije ne smatraju da se radi o krađi, no zakon misli drukčije. Tvrtke koje bi ipak htjele proći jeftinije, kad-tad će nabasati na inspektore, a onda ih čekaju najmanje trostruko veći troškovi. To uključuje prekršajnu kaznu u iznosu do 100.000 kuna za tvrtku i 10.000 kuna za odgovornu osobu, zatim trošak legalizacije (pošto tvrtka mora kupiti ovlaštene licencije za korištenje softvera), te trošak zakonski određenog penala u visini dvostruke cijene softvera.
