Sprintom će vladati ‘nadljudi’

Prije godinu dana, nakon Boltovih pekinških trijumfa, počele su rasprave o “nadljudima” koji bi mogli zavladati sportom. Tim tragom poveli su se profesor Adrian Banes i Jordan D. Charles s američkog sveučilišta Duke čiju je studiju “Evolucija brzine, veličine i oblika u modernoj atletici” nedavno objavio The Journal of Experimental Biology. Analizirajući rezultate atletičara i plivača te ih uspoređujući s kretanjem životinja, došli su do zaključka da ti sportaši ne postaju samo sve brži i brži nego i teži i viši.

Pogled u povijest pokazat će da je atletičar Jesse Owens, olimpijski prvak iz 1936., i tadašnji svjetski rekorder na 100 metara sa 10.2 sekunde, bio 11 kilograma lakši i 18 centimetara niži od Usaina Bolta koji je do zlata i rekorda došao na prošlim olimpijskim igrama. U istoj utrci Owens bi pet metara zaostao za Boltom.

Brži od evolucije

“Općenito gledano, veće životinje kreću se brže nego manje”, bila je polazna teza američkih znanstvenika. Završili su je preporukom koja bi se teško mogla uklopiti u današnji svijet sporta te nam se čini potpuno nepotrebnom. Pozvavši se na podatak da se prosječna visina ljudi od 1900. do 2002. povećala za pet centimetara, a najbržih plivača i trkača za 11,4 odnosno 16,2 cm, odnosno da prvaci sve brže rastu, predložili su da se i u tim sportovima uvedu različite težinske kategorije. “U suprotnom bismo mogli kreirati industriju superljudi, a to nije smjer u kojem bi društvo željelo ići”, iznio je Banes svoj najveći strah.

Može li Gay spasiti ‘male’?

Mi se ipak nadamo da se to neće dogoditi i da najmoćniji ljudi sporta neće toliko “zaglibiti” u genetski inženjering ili nešto slično kako bi pronašli najbolje “primjerke” ili “proizveli” što veći broj rekordera. Za razliku od svjetskih rekordera, prvaci bi ipak mogli ostati manjih proporcija. Najveći Boltov suparnik je 16 cm niži i 11 kg lakši Tyson Gay koji nikada nije bio svjetski rekroder.