Prije tri godine po preporuci prijatelja otišao sam zubaru u Novi Sad, koji mi je dijagnosticirao paradentozu. Šest mjeseci sam je liječio, putovao u jednom smjeru 80 kilometara do svog zubara u Novi Sad i nakon pola godine popravio sam sve zube.
Kada sam sve stavio na papir, unatoč velikoj udaljenosti koju sam svaki put prelazio svojim automobilom, ispostavilo se da mi se kompletan tretman u Novom Sadu isplatio. Štoviše, bilo je višestruko jeftinije nego kod nas - ispričao je Željko iz Vukovara, koji je iznimno zadovoljan ne samo cijenom, nego i ukupnim tretmanom u tamošnjoj ordinaciji.
U posljednjih godinu dana povećao se broj Hrvata koji odlaze u Srbiju radi stomatoloških usluga. Razlog leži isključivo u činjenici da su cijene u Srbiji bitno niže, a ni udaljenost nije prevelika.
Bitna je i kvaliteta usluge
- U svim zemljama regije kvaliteta stomatoloških usluga je više-manje ista, ali cijene se bitno razlikuju. Primjerice, Hrvati su prije najčešće odlazili u Budimpeštu, no kako je Mađarska postala članica EU, tako su se i cijene stomatoloških usluga prilagodile europskoj dinamici - objasnio je dr. Milan Kuljača, stomatolog iz Beograda. Dodao je kako je i Hrvatska sve bliže europskim standardima, i to je glavni razlog što ljudi odlaze u susjednu zemlju radi stomatoloških usluga.
Dr. stom. Željko Popadić iz Rovinja, koji već deset godina prima strane pacijente, i to najviše iz Italije, a uvođenjem niskobudžetnih letova i iz Velike Britanije, upozorava kako je vrlo važna i kvaliteta, a ne samo cijena usluga.
- Ako je protetika šablonizirana, cijena i ne može biti visoka, no ako imate individualni pristup, što je smisao moderne protetike, cijene su puno više - rekao je Popadić.
Nema mnogo stomatoloških ordinacija u Beogradu i Novom Sadu koje posjećuju stranci, ističe dr. Kuljača, upravo zato što njegovi kolege ne koriste internet za marketing, a ni država im ne daje potporu za razvoj dentalnog turizma.
Manje dolazaka u Hrvatsku
- Najviše stranaca dolazi u proljetnim i ljetnim mjesecima te tijekom manifestacija poput Exita i koncerata. Prosječno ostaju od pet do sedam dana, a nakon jednog posjeta gotovo se uvijek vraćaju - napomenuo je dr. Kuljača.
Za razliku od Srbije u kojoj je medicinski turizam tek u začetku, dentalni turizam u Hrvatskoj vrlo je razvijen.
Međutim, prema iskustvu dr. Dubravka Doblanovića iz Zagreba, u posljednjih godinu dana, za razliku od srpskih kolega, broj stranaca u njegovoj ordinaciji sve je manji.
- Ne znam je li razlog gospodarska kriza pa ljudi ostavljaju ugradnju implatanata i protetiku za bolja vremena ili je riječ o prejakoj konkurenciji. Očekivao sam da će zbog krize biti pojačan dolazak stranaca, ali ja to nisam doživio - rekao je dr. Doblanović.
Sa sličnim problemom susreo se i dr. stom. Željko Popadić iz Rovinja, koji je dodao da je u prva četiri mjeseca broj stranaca bio smanjen 50 posto, ali se situacija malo popravila dolaskom ljetnih mjeseci.
19 ordinacija za strance
- U razgovoru s pacijentima iz Velike Britanije gotovo uvijek se osjećao određeni strah jer u vrijeme recesije ne znaju što ih čeka sutra.
Naime, do prije dvije godine u Hrvatskoj su postojale samo tri ordinacije koje su radile sa strancima: u Rovinju, Zagrebu i Splitu. Njihov se broj proširio tako da Udruga za razvoj medicinskog turizma na području dentalne medicine broji 19 ordinacija koje se bave medicinskim turizmom.
Krunica za 30 eura i posebni program za svoje pacijente
Keramička krunica u ordinaciji dr. Milana Kuljače stoji 80 eura po zubu, što je čak dvostruko jeftinije od prosječne cijene u Hrvatskoj.
Zubni implatant stoji 800 eura (kod nas 1000), a plombiranje je u prosjeku 30 eura (300 do 500 kuna kod nas).
U ordinaciju dr. Kuljače najviše pacijenata dolazi iz Zagreba, Ljubljane i Sarajeva.
- Imam cijelu logistiku za svoje pacijente. Dočekam ih na aerodromu te im nudim besplatan prijevoz do ordinacije i hotela koji im, prema njihovim mogućnostima, unaprijed pronađem - rekao je dr. Kuljača.
Utorak, 15.09.2009.
Srbi Hrvatima spašavaju zube i kućni budžet
Najviše stranaca zubarima u Srbiju dolazi u proljetnim i ljetnim mjesecima te tijekom manifestacija poput Exita i koncerata.
Izvor: Jutarnji list

