ZAGREB - Po prvi put od izbijanja rata na prostoru bivše Jugoslavije, Srbi iskazuju više povoljnih nego nepovoljnih mišljenja o Hrvatima. To je veliki pomak, pa čak i kuriozitet ocjenjuju analitičari, ako se zna da je nekih kriznih godina proteklog desetljeća dvije trećine Srba mislilo o Hrvatima toliko loše da su tvrdili kako više nikad ne žele imati ama baš ništa s njima.
Uopće, a pokazuje to najnovije istraživanje etničke distance u Srbiji kakva redovito provodi Institut za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, vrhunac međuetničke netrpeljivosti zabilježen 1992. i 1993. godine splasnuo je potpisivanjem Daytonskoga sporazuma, poslije opet narastao, da bi u posljednjih šest mjeseci, od izbora nove vlasti u SRJ, došlo do značajnih pozitivnih promjena po pitanju etničkog ozračja.
Popravlja se i slika Albanaca i muslimana u očima Srba, iz čega se zaključuje da nezadovoljstvo međunacionalnim odnosima u Srbiji nije plod stvarno loših odnosa i negativnih iskustava, nego neadekvatne politike. Istraživanje etničke distance u Srba pokazuje da Srbi zapravo nisu ksenofobični već su nepovoljne ocjene bile uvjetovane onim što se događalo na prostoru bivše SFRJ. Sada etnička tolerancija postaje onakvom kakvom je bila prije ratova, u što se uklapaju i neki stereotipi, upozoravaju eksperti.
