Stallone: Odustajem od filma o Titu, ali snimat ću u Hrvatskoj

Nagrada “Glory to the Filmmaker” posvećena je umjetniku koji je ostavio autorskoga traga u suvremenoj kinematografiji. Mostra je nagradu uvela tek odnedavno, a njezini su recipijenti dosad bili Takeshi Kitano, Agnes Varda i Abbas Kiarostami. To je u redu. Međutim, panika u redovima kritičarske elite uvukla se ove godine kad su Marco Müller i direkcija Mostre, hrama visoke kulture, odlučili to laskavo priznanje dati 63-godišnjem Sylvesteru Stalloneu.

Jer, Stallone nije art. On je Rambo, a ne Amadeus. On je Rocky. On je Kobra. On je Tango koji je “zaplesao” s Cashom. Dobro, Slyevi filmovi nisu hermetični, ali njegovi emotivni, arhetipski mišićavci s mirisom krvi i baruta isto znaju ponekad odložiti arsenale oružja i zamišljeno se zagledati u daljinu tražeći pogledom kroz dim eksplozije smisao u svijetu besmisla (“Rambo”, 1982.), pa i ljubav koja im nije suđena (“John Rambo”, 2008.).

Čak i kad je samo glumio, likove je oblikovao s preciznošću kreirajući galeriju živopisnih portreta koji se ubrajaju među najveće ikone američkog i svjetskog filma. Stallone, konačno, nije samo glumac, nego i scenarist i redatelj, riječju (dosljedan) filmaš. A na papiru i iza kamere, piše Müller u katalogu kao da je pročitao jedan od brojnih tekstova svoga imenjaka o Slyu u “Reflektoru”, pokazao je originalno oko i iskrenu autorsku posvetu, od vizionarskog prvog kadra režijskog debija “Paradise Alley” (1978.), preko legendarnih junačkih figura (Rocky, Rambo), istodobno nježnih i brižnih, divljih i nepopustljivih, pomoću kojih je istražio svjetlo i tamu “američkog sna”.

Dakle, Stallone jest ostavio “autorskoga traga u modernoj kinematografiji” i simbolizirao čitavu jednu epohu. Ipak, sve to većini novinara na Mostri nije dovoljno pa su djelovali nezainteresirano na press-konferenciji zadnjeg dana festivala. I neka su. Ovako su presicu, kad već nije bilo intervjua, u potpunosti mogli preuzeti Slyevi pravi obožavatelji kojima je Rambo Amadeus, a akcijski spektakl “The Expendables” najočekivaniji film stoljeća.
Akcijski “dream team“

S “Expendablesima” želim snimiti film stare škole koji bi pokazao pravo značenje akcijskog spektakla danas kada žanrom dominira računalno generirana slika. Znate, film o ljudima, ne superjunacima, koji sami izvode stvari kao u osamdesetima i devedesetima, dakle fizičke kaskaderske akrobacije. Film s pričom koja nije “supergigantska”. Za takav film na tragu “Sedam veličanstvenih“ ili “Dvanaestorice žigosanih” trebalo je pronaći odgovarajuće glumce, osobnosti koje inače nikad ne bi surađivale i postaviti ih pred kameru. Trebalo je sastaviti akcijski “dream team”.

Jason Statham, Jet Li, Mickey Rourke, Dolph Lundgren... Iako se činilo nemogućom misijom ugurati toliko ega u jednu sobu, uspio sam. Naučio sam kroz karijeru dobro kako možete ispasti budala kad vas redatelj ne vodi kako treba. Stoga sam im rekao samo da mi vjeruju, da neće ispasti budale. Mnogi su se pitali zašto sam angažirao Dolpha, no vjerujte, vidjet ćete ga u ponešto drukčijem izdanju – rekao je Sly.

Spominjući akcijski “dream team“, u “Expendablesima“ biste trebali imati zajedničku scenu s prijateljima Arnoldom Schwarzeneggerom i Bruceom Willisom, što fanovi čekaju već gotovo dvadeset godina.

Arnold, Bruce i ja smo već duže vrijeme tražili neki projekt. Bilo nam je vrlo teško radi obveza uskladiti rasporede, ali da, napokon ćemo, prvi put, snimiti nešto zajedno. Veselim se tome. Moram ponovno pustiti bradu i spremiti se za scenu koju snimamo za dva tjedna u Los Angelesu.

Rekli ste kako ste sazreli i spremni za eksperimente koje ste trebali raditi ranije. Biste li, tako, ponovno nastupili u nekoj komediji? “Oscar“ je, recimo, vrlo podcijenjen film...

Pa, ne bih se baš više igrao s klasičnom komedijom. Premda, u posljednje me vrijeme sve više privlači crni humor. “The Expendables” će biti pun crnog humora u kombinaciji s akcijom.
Rambo mijenja žanr

Nakon “Expendablesa“ čeka vas peti “Rambo“. S obzirom da planirate ekranizirati roman “The Hunter“, znači li to da će Rambo promijeniti žanr, postati dio znanstvene fantastike?

Mogao bi, samo naglasak će ipak biti na onome znanstvena. Likovima poput Ramba volim se vraćati. To je kao da posjećujete starog prijatelja. Pa ipak, ne želim se ponavljati i puštati Ramba isključivo na ratom načeta područja. Peti nastavak zamislio sam kao prilično psihološki film o sofisticiranom čovjeku koji se bori protiv primitivnog, kao svojevrsnu mitsku borbu dobra i zla. Naime, danas je moguće, s aktualnim kloniranjem i istraživanjem stanica, napraviti eksperiment koji polazi po zlu i izmiče kontroli, pa da od supervojnika dobijete zvijer. Za Ramba je visoka tehnologija posve stran svijet. On je više romantičan, staromodni junak naoružan lukom i strijelom, poput Robina Hooda. To bi za njega i gledatelje moglo biti prilično zanimljivo iskustvo.

Šuška se i da biste voljeli snimiti nastavak “Cliffhangera“, jednog od vaših najboljih filmova. Istina?

Tako je, razmišljao sam o drugom “Cliffhangeru”, ali sam na kraju ipak odustao jer, kako čujem, planiraju napraviti remake originala.

Što je s vašim remakeom “Smrtonosne želje“ Charlesa Bronsona?

Još uvijek bi moglo biti nešto od toga ako nađem pravi način kako da ga snimim. “Smrtonosna želja” je klasična priča o moralu, kakve su me oduvijek zanimale. Samo, s remakeovima morate biti oprezni. Izvornik je mnogima kao prvi poljubac. Svi ga se sjećaju i pamte po dobrome. Zato morate napraviti nešto svježe, ne doslovce ponoviti taj prvi poljubac.

A što je s filmom o Josipu Brozu Titu koji ste, u produkciji Roberta De Nira, trebali režirati u Hrvatskoj?

Bilo je govora o filmu o Titu prije koju godinu. Projekt je, nažalost, do daljnjega propao, no to ne znači da ne planiram snimati nešto u Hrvatskoj. Neka to zasad ostane mala tajna.