Sukcesija: U Zagreb se iz Beograda vraća filmska baština i arhiv NDH

LJUBLJANA (Od Vjesnikova izvjestitelja) - Na pregovorima o sukcesiji bivše SFRJ u srijedu u Ljubljani još nije postignut dogovor o podjeli zlata bivše države, ali je blizu sporazum o arhivskoj građi.

Prema tekstu sporazuma koji nije potpisan jer se o njemu još pregovara, Hrvatskoj bi uskoro mogla biti vraćena arhivska građa odnesena iz Zagreba u Beograd nakon Drugoga svjetskog rata. To se ponajprije odnosi na filmsku baštinu i na arhiv NDH.

Što se tiče zlata bivše SFRJ pohranjenog u baselskoj Banci za međunarodna poravnanja, Makedonija i BiH i dalje ne prihvaćaju podjelu prema MMF-ovu ključu. Time su zasad blokirale postizanje dogovora jer, kako je poznato, te odluke u vezi sa sukcesijom moraju se donijeti konsenzusom. Na ključu MMF-a koji je vrijedio i za otplatu dugova, i dalje inzistiraju Hrvatska i Slovenija dok se SRJ slaže s bilo kojim rješenjem o kojem se dogovore ostale države sljednice bivše SFRJ.

Sastanak u Ljubljani, formalno zatvoren za javnost, trajat će do petka kad će se dati i službene izjave. Sudionike sastanka koji vodi međunarodni posrednik sir Arthur Watts, u srijedu je pozdravio slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel poželjevši im uspjeh u radu.

Tekst sporazuma o arhivskoj građi, prema riječima ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Josipa Kolanovića, u većini je točaka prihvatljiv. Tako se prihvaća načelo tzv. teritorijalne provenijencije koje znači da ono što je s nekog teritorija odneseno, treba vratiti. "Za Hrvatsku je to načelo vrlo bitno jer ima mnogo arhivskih fondova svojedobno odnesenih u Beograd", rekao je Kolanović objasnivši da je tu riječ i o filmskoj baštini (posebice zagrebačke Kinoteke) koja je odnesena u Beograd i koja bi sada trebala biti vraćena. Prema tom načelu, Zagrebu bi trebala biti vraćena i arhiva NDH.

Za Kolanovića nije sporno ni načelo tzv. funkcionalne pertinencije (pripadnosti).

"Svi tražimo da nam Beograd vrati ono što je potrebno za administraciju novih država", kaže Kolanović. Riječ je o različitim međunarodnim ugovorima, projektima vezanim uz vojne aerodrome....

Treće je načelo najspornije, ističe ravnatelj, Kolanović, a tiče se arhiva nastalih u Beogradu koji se odnose na sve države sljednice bivše SFRJ. U vezi s tim predloženo je nekoliko rješenja. Prema jednom, te arhive bile bi zajednička baština svih za koju bi svi brinuli i imali pristup. No, hrvatska strana, prema Kolanoviću, traži i više od toga. "Neke velike arhivske cjeline koje se odnose na naše države, tražimo da nam se i predaju", objašnjava Kolanović ističući da je to pitanje zasad najspornije. SR Jugoslavija predložila je da se zajedno nađu stručnjaci arhivisti kako bi pronašli rješenje i predstavili ga na sljedećem sastanku, s čime se složila i hrvatska strana.

Sam dnevni red pregovora o sukcesiji sastoji se od nekoliko točaka. Prva točka, prema riječima voditelja hrvatskog pregovaračkog izaslanstva dr. Bože Marendića, odnosi se na raspodjelu imovine u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu. Predstavnici središnjih banaka zemalja bivše SFRJ zasad su podnijeli izvješća, no kako su se oni više puta sastajali a nisu se uspjeli dogovoriti, sad se pokušava privoliti izaslanstva da pristanu na prijedlog Uprave baselske Banke da se imovina podijeli po MMF-ovu ključu. Makedonija i BiH još se nisu izjasnile o tom prijedlogu, ali, izjavio je Marendić, svaki dan ćemo ponavljati tu raspravu s ciljem da dođe do nekog suglasja jer je i SR Jugoslavija još prije pristala na taj ključ.

Druga točka vezana je uz arhivu. Tu je riječ o tekstu koji je pripremljen prije nekoliko godina. "Mišljenja smo da uz vrlo male promjene taj tekst može biti dio budućeg ugovora, ali rasprava u vezi s tim još nije gotova", kaže Marendić.

Treća točka odnosi se na problem datuma raspada bivše SFRJ, a s tim se vežu i imovina i obveze pa i raspodjela imovine bivše države. Prema Marendićevim riječima, nema ni jednog datuma oko kojeg se svi slažu nego će se za pojedine aspekte uzimati u obzir razni datumi raspada bivše SFRJ. Četvrta točka pregovora o sukcesiji odnosi se na izvješće SRJ o stanju zajedničkih deviznih rezervi danas, te unazad nekoliko bilanci do trenutka raspada bivše SFRJ. "Moram priznati da me ta točka najviše zanima", ističe Marendić, no o njoj se još nije raspravljalo.

Peta točka odnosi se na mirovine u vezi s kojima ima problema. Riječ je o mirovinama bivše JNA, potom osoba koje su radile u saveznim ustanovama... O tome postoji pripremljen tekst koji bi, očekuje šef hrvatskog izaslanstva, trebao biti prihvaćen. Postoji još jedan tekst koji bi trebao postati dio budućeg ugovora, a odnosi se na stečena prava privatnih i pravnih osoba te na probleme koji se s tim u vezi javljaju. Kako je tu riječ o ugovorima, prema Marendiću, temeljna je teza da su ugovori živi bez obzira što je država propala, kao i obveze sklopljene po njima pa ih je svaka strana obvezna poštivati. Tu su razna potraživanja, a to se odnosi i na štediše u raznim bankama pa i na one u Ljubljanskoj banci.

"Smatrao bih velikim uspjehom da dogovorimo sve oko podjele imovine u baselskoj Banci te ako bih čuo dobar izvještaj Jugoslavena o stanju deviznih rezervi bivše SFRJ", zaključio je Marendić.

Pregovori se odvijaju, prema mišljenju većine sudionika, u vrlo dobroj atmosferi i uz kooperativan odnos svih strana.