Šuker od obveznica u SAD-u do milijardu dolara

Kuna je ovaj tjedan prema euru ojačala za 0,33 posto, a prema američkom dolaru za čak 1,17 posto. Kako bi spriječila daljnje jačanje domaće valute središnja je banka u četvrtak i intervenirala na deviznom tržištu otkupivši od banaka 80 milijuna eura.

Razlog jačanja kune je u efektima priljeva strane valute po osnovi nedavnih zaduženja javnih tvrtki u inozemstvu te očekivanog novog zaduženja države u Americi kamo ministar financija Ivan Šuker putuje na »road show« prodaje državnih obveznica. Spekulira se da će Amerikancima pokušati prodati obveznice u vrijednosti i do milijardu dolara, no navodno bi bio zadovoljan i sa 750 milijuna.

– Tržište se priprema za novi veliki priljev strane valute, a budući da je kunska likvidnost i dalje nešto niža – uslijed restriktivnije politike središnje banke – kuna brže jača. No, budući da postoji rizik da nakon što se efekt deviznog priljeva potroši, dođe do naglog slabljenja domaće valute, središnja banka taj rizik nastoji minimalizirati intervencijama, kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Što se tiče odabira tržišta na kojem se Hrvatska zadužuje, Šantić ističe da su američki investitori nešto skloniji riziku, pa bi i potražnja za hrvatskim državnim obveznicama mogla biti veća odnosno kamata niža, nego da ih se pokuša utržiti u eurozoni.

Šantić tako očekuje da bi se država ovaj put mogla zadužiti uz kamatu od 6 do 7 posto. No, napominje, budući da su u pitanju dolari, prisutan je i nešto veći tečajni ili valutni rizik.

– Malo je vjerojatno da će tečaj euro/dolar dugoročno bilježiti ovako visoku razinu kakvu ima sada, pa bi Hrvatska dugoročno mogla izgubiti na negativnim tečajnim razlikama. Ako se pak pokuša »hedgirati«, odnosno osigurati od tečajnih razlika, trošak »hedginga« mogao bi dodatno uvećati trošak cjelokupnog zaduženja, ističe Šantić.

Dodaje kako je razina CDS-a (credit default swap) koji označava rizik države generalno pala za zemlje u regiji, pa i za Hrvatsku, ali za nas ipak nešto sporijom dinamikom.

Tako je, napominje Šantić, sada povoljnija situacija i za Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku, koje su najavile nova zaduženja na europskom financijskom tržištu.

– Budući da se te zemlje također pokušavaju zadužiti u eurozoni, odluka da se država uputi »preko bare« je logična s obzirom na veću mogućnost uspješne prodaje obveznica, zakljueuje Šantić.