Švedska preuzela predsjedanje Europskom Unijom, bez odgovora na problem Slovenije

U srijedu je predsjedništvo Europske Unije preuzela Švedska na vrijeme od šest mjeseci (do 31.12.2009), koja je postala članicom Europske Unije 1995. godine, zajedno s Austrijom i Finskom. Predsjedništvo prije Švedske imala je Češka (koja je postala članicom EU 2004. godine s ostalih osam država stvarajući tako najveće proširenje, op. a.).

Govornici na novinarskoj konferenciji, koja je održana u informacijskom centru EU u Zagrebu, bili su veleposlanik Švedske Fredrik Vahlquist i šef Delegacije, veleposlanik Vincent Degert. Obojica su iznijeli, ukratko, ciljeve i vizije švedskog predsjedavanja. Ciljevi su bili fokusirani na ekonomsku krizu, problem globalnog zatopljenja (klimatskih promjena), ali i planirano proširenje EU ostalih zemalja, strategiju Baltičkog mora.

Ekonomija, klimatske promjene i zapošljavanje najveći izazovi

Od strane Vahlquista i Degerta, istaknuto je kako su najveći izazov ekonomija, klimatske promjene i zapošljavanje. Njihova vizija je snažna i efikasna Europa gdje je fokus stavljen na odgovornost na upoznavanje izazova današnjice kao što su upravljanje krizom. Cijeli program detaljno je opisan na 32 stranice.

Slogan švedskog predsjedništva glasi: Taking on the challenge. Švedski premijer Fredrik Reinfeldt je najviše odgovoran za rad švedskog predsjedništva Europskom Unijom, a ministar EU poslova Cecilia Malmström zadužena je za koordinaciju i pripremu predsjedništva. Oko 971 milijuna eura predviđen je trošak pripreme i održavanja švedskog predsjedništva. Švedski premijer Fredrik Reinfeldt izjavio je prilikom početka predsjedavanja kako će sljedećih šest mjeseci biti veoma uzbudljivo vrijeme, te kako zadatak koji su dobili nije lagan. Nadalje, Reinfeldt je posebice naglasio i važnost klimatskih promjene i ekonomske krize.

Očekuje se oko tri tisuće sastanaka, koji će najvećim dijelom biti organizirani u Briselu i Luxemburgu. Pola ukupnog troška švedskog predsjedništva odlazi upravo na sastanke, a drugi dio na komunikaciju, medijske i kulturne aktivnosti, razvijanja vještina i dodatnog osoblja u ministarstvima.

Pitanja o hrvatsko-slovenskim odnosima i dalje bez odgovora

S obzirom da je vrlo aktualna tema hrvatsko-slovenskih odnosa, novinarska pitanja su se većim dijelom temeljila upravo na upitima o stanju dviju država. No, odgovori nisu ništa novog pridonijeli vezano za rješavanju situacije Piranskog zaljeva.

Sljedeće predsjedavanje na šest mjeseci, nakon Švedske, pripast će Španjolskoj.