Svilanović: Za Prevlaku i sukcesiju moramo imati više hrabrosti

BEOGRAD -Ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović posljednjih je dana izuzetno zauzet razgovorima sa stranim izaslanstvima koja kao po tekućoj vrpci pohode Beograd. U razgovoru za Vjesnik Svilanović govori o stanju i razvoju odnosa s Hrvatskom, približavanju Beograda i Haaga, mogućem suđenju Slobodana Miloševića, stanju na jugu Srbije....

- Kako ocjenjujete odnose s Hrvatskom, jesu li oni bolji ili lošiji nego za vlasti predsjednika Miloševića?
- Ja vjerujem da su odnosi bolji nego što su bili, no istovremeno se nadam da ćemo i u Jugoslaviji i u Hrvatskoj učiniti jos više kako bi ih unaprijedili.

- Što će Vaša Vlada poduzeti na planu poboljšanja tih odnosa?
- U Zagrebu sam, prilikom susreta s ministrom Piculom predložio organiziranje radnog sastanka naših suradnika iz oba ministarstva. Nakon toga bi trebao uslijediti susret ministara, vjerojatno u Beogradu. To bi bila prilika za eventualno konkretiziranje nekih dogovora,a možda potpišemo i neki od ugovora.

- Hoće li SRJ i kada ući u pregovore o Prevlaci, s obzirom na stav Zagreba, ali i međunarodne zajednice da je Prevlaka sigurnosno, a ne teritorijalno pitanje?
- Vrijeme je da započnemo razgovore o cjelini granice između Hrvatske i SRJ, tako da bi Prevlaka bila jedno od tih pitanja. Ponuda učinjena od strane predstavnika Crne Gore prije godinu dana je bila dobra i u razgovorima koji bi trebali započeti što prije, u veljači ili ožujku, valjalo bi imati u vidu i taj prijedlog.

Inače, moje je mišljenje da je Prevlaka sve ove godine bila najviše medijski prisutna ne samo zato što je to stvarni problem, već i da bi se prikrili drugi problemi, možda važniji. Pri tome ne mislim na probleme razgraničenja, već na problem spremnosti da se frustracije i sukobi prekinu i da se pređe u drugu fazu odnosa.

Slična je situacija i sa sukcesijom. Iza velike priče krije se nespremnost za prihvaćanjem realnost. A realnost je da smo susjedne države, da dijelimo probleme nasljednika i da nam je potrebno samo malo više hrabrosti da te probleme pretvorimo u prednosti dobrosusjedskog života.

- Jedna od kočnica uspostave kvalitetnijih odnosa s Hrvatskom je i pitanje uhićenja osoba optuženih za ratne zločine, prije svih Vukovarske trojke.

- Nitko ozbiljan u našoj zemlji ne spori zločine. Što je javnosti dostupno više činjenica o pojedinom događaju i reakcija je ljudskija, manje obojena nacionalnom pripadnošću. Otuda smatram neophodnom akciju kojom bismo učinili da istina o zločinima koje su činili pojedini Srbi ili o zločinima koje su činili pojedini Hrvati ili netko treći, bude dostupna našim građanima. To bi trebao biti zadatak Komisije za istinu.

- Najavili ste veću suradnju s Haagom. Kada se ona može očekivati?
- Sto se tiče daljih konkretnih koraka u suradnji sa sudom u Haagu, neki su potezi već učinjeni, otvoren je ured suda i omogućen rad istražiteljima. U pripremi je i Zakon o saradnji sa sudom, nakon toga bi slijedeći korak bilo suđenje. Zakon bi trebao uključiti i mogućnost ekstradicije, pod određenim uvjetima.

- Također ste najavili i mogućnost suđenja Miloševiću u Beogradu. Možete li to pojasniti?
- Točno je da sam pominjao mogućnost suđenja pojedinim optuženima u Jugoslaviji. Sud u Haagu ima veliki problem u tome kako ga doživljavaju građani Jugoslavije ili građani Hrvatske i BiH. Činjenica je se u dijelu javnosti u ovim zemljama haaški osuđenici doživljavaju kao heroji ili mučenici.

Zbog toga sam i pominjao mogućnost suđenja u zemlji. Tako bi naši građani mogli izbliza pratiti suđenja, upoznali bi se sa svim strahotama koje su počinjene i na taj bi način, uvjeren sam, shvatili stvarne razmjere zločina. Tome bi trebala služiti i Komisija za istinu. Meni su prebacivali da griješim kada ističem da dio javnosti optužene za ratne zločine doživljava kao heroje i da je to problem. Iz posljednjih dogadjaja i u našoj i u vašoj javnosti, bojim se da ne griješim i nisam sretan zbog toga.

- Čini se da su razgovori s Podgoricom o rekonstrukciji državnih odnosa ušli u slijepu ulicu. Kako vidite rasplet unutar sadašnje jugoslavenske državne zajednice?
- U Crnoj Gori se približavaju izborima i mislim da nije u redu da sada o tome govorim. Red je da građanima Crne Gore omogućimo da se u miru, u skladu sa interesima koje definiraju njihove stranke odrede.

Ne bi bilo korektno da ja iz Beograda, a preko Zagreba, dolivam ulje na predizbornu vatru u Podgorici.