Tek 2,3 posto građana nastavlja učiti nakon školovanja

Cjeloživotno učenje u cijelom je svijetu već odavno prepoznato kao prava mjera za održavanje konkurentnosti na tržištu rada. Međutim, ova mjera koja služi osobnoj konkurentnosti svakog pojedinca u Hrvatskoj je još uvijek u povojima, budući da je kod nas tek 2,3 posto populacije u radno aktivnoj dobi uključeno u programe cjeloživotnog učenja. U Europskoj uniji pak, cjeloživotno se obrazuje 10,2 posto radne populacije.

Hrvatska se ističe po još jednoj neslavnoj činjenici koja pokazuje da naše građane, čak i kad se odluče na upisivanje edukativnih tečajeva, ne zanima kakvo će znanje steći. Važnija im je diploma koju će na kraju dobiti, piše Vjesnik.

Neopravdane titule

Istraživanje koje je proveo EduCentar, pokazalo je da stjecanje diplome, a ne znanja, bio glavni motivator među onim ispitanicima koji su pohađali neki program profesionalne edukacije.

Direktorica Centra za poslovni i osobni razvoj Eucamix, Gordana Matković također objašnjava da je "ljudima motiv dobivanje 'papira'. Brojni programi koji u reklami ističu kako se određeni stupanj ili zanimanje upisuje u radnu knjižicu, tome samo pogoduju. Danas je poplava raznih titula koje se upisuju u radnu knjižicu, no pitanje je koje znanje iza toga stoji", objašnjava Gordana Matković.

Pritom navodi primjere jednogodišnjih menadžerskih studija na koje se može upisati svatko, bez ikakvih prijemnih ispita i provjere predznanja. Nakon godine dana, ističe one, osoba dobiva titulu menadžera, koja se upisuje u radnu knjižicu. Znanje te osobe vrlo je upitno, budući da je netko drugi za istu takvu titulu morao studirati četiri do pet godina.