Tipurić je mozak mutne pretvorbe Dalekovoda

Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bio je jedan od prvih i najvećih dioničara tvrtke Dalekovod d.d., za koju je, inače, izradio i privatizacijski elaborat.

Štoviše, dok je Upravi poduzeća davao savjete o “pravednoj radničkoj privatizaciji”, Tipurić je, preko svoje tvrtke Credos d.o.o., kupovao i na burzi prodavao dionice Dalekovoda, koje su potom dolazile u posjed fantomskih tvrtki u vlasništvu članova Uprave Dalekovoda.

Tipurić je, također, stručni konzultant Uprave Hrvatske elektroprivrede koja je, uz HAC, najveći poslodavac Dalekovoda d.d. Samo s te dvije javne tvrtke Dalekovod je u posljednih 6 godina ugovorio poslove vrijedne blizu milijardu eura, a neke od njih ovih dana istražuju DORH i MUP.

Na nedavnoj konferenciji za novinare Tipurić je grmio protiv “opasnih lobija” koji žele privatizaciju HEP-a na netransparentan način.

No, upravo privatizacija Dalekovoda otkriva Tipurića kao prominentnu figuru netransparentne privatizacije s obzirom na to da se u njoj dekan zagrebačke Ekonomije pojavljuje u ulozi “stručnog konzultanta”, investitora i prodavača, a potom i suvlasnika Zagrebačke burze na kojoj se većina tih transakcija događala.

To potvrđuje i izvješće Državne revizije iz 2003. g., prema kojem je tvrtka Credos d.o.o. autor privatizacijskog elaborata i vlasnik drugog po veličini dioničkog udjela sa 5,2 posto dionica Dalekovoda. U kolovozu 2003., kada je revizija i provedena, veći udio od Credosa imala je samo tvrtka CTG d.o.o. i on je iznosio 9,8 posto.

Danas se Tipurićev Credos d.o.o. više ne spominje među većim dioničarima, ali zato tvrtka CTG d.o.o. raspolaže najvećim dioničkim udjelom od 15,6 posto, što je jednako zbiru dionica Dalekovoda koje su posjedovali Credos i CTG d.o.o. u 2003. g.

Još jedna poveznica CTG-a, Credosa d.o.o. i Dalekovoda d.d. je tvrtka Credos Consult. Riječ je o poduzeću koje se u registru trgovačkih društava pojavljuje kao osnivač tvrtki: CTG d.o.o., BKM i Partneri d.o.o. i KLT Partneri d.o.o.

Analizom kretanja dionica Dalekovoda vidljivo je da su sve tri spomenute tvrtke u posljednjih pet godina raspolagale velikim udjelima većim od 15 posto. Premda su javnosti potpuno nepoznate, na službenim stranicama Dalekovoda predstavljene su kao “osnivači i ključni dioničari tvrtke”.

Provjerom u sudskom registru ustanovili smo da BKM i KLT više ne posluju, a zanimljivo je da obje u nazivu sadrže inicijale članova Uprave Belamarić Tomislava, Kraljević Kreše i Luke Miličića. Credos Consult i CTG i dalje su žive tvrtke, obje na istoj adresi u zagrebačkim Srednjacima br. 10. No, na portafonu nema traga tvrtkama takvog naziva.

No, u istom ulazu živi izvjesni Branko Poljak, koji se u sudskom registru pojavljuje kao direktor sva četiri “ključna dioničara” Dalekovoda: poduzeća CTG , BKM, KLT i Credos Consult. Anonimni umirovljenik sa Srednjaka, Branko Poljak, sudeći po registru trgovačkih društava, ključna je osoba “radničke privatizacije” koju je osmislio Tipurić.

Nažalost, do njega nismo uspjeli doći ni nakon razgovora s njegovom suprugom, također umirovljenicom, ali smo doznali da su u rodbinskim odnosima s Damirom Skansijem, članom Uprave Dalekovoda i suvlasnikom Tipurićeve tvrtke Credos d.o.o.

Neposredna poveznica između poduzeća CTG d.o.o., Credos d.o.o. i Dalekovoda je i Suzana Lončar. Od 2000. do 2007. ona je obavljala najviše funkcije u upravi i nadzornim odborima sva tri poduzeća. Darko Tipurić pojavljuje se i kao predsjednik NO Astre d.o.o., poduzeća koja je zajedno s Institutom građevinarstva Hrvatske (IGH d.d.) sudjelovalo u pretvorbi Dalekovoda.

Fantomske tvrtke prijavljene na više lažnih adresa u Zagrebu

Čak i površna analiza zbivanja oko Dalekovoda upućuje na Darka Tipurića kao jednu od ključnih osoba pretvorbe i privatizacije te tvrtke, i to ne samo u njenom stručnom, nego i u praktičnom dijelu.

Kao rezultat “radničke privatizacije” koja je trebala pravedno i ravnomjerno rasporediti udjele između 1550 zaposlenih pojavile su se fantomske tvrtke u vlasništvu članova Uprave i njihovih konzultanata, prijavljene na lažnim adresama, ali s prometom od više stotina milijuna kuna.

Doista, ako i postoje “opasni lobiji” koji naša javna poduzeća “žele prodati strancima”, protiv lobija s Ekonomskog fakulteta nemaju puno izgleda.

Sinu revizorice Dalekovod dao radiopostaju

Predsjednik Uprave Dalekovoda Luka Miličić nedavno je privatizaciju tvrtke kojoj je na čelu nazvao uzornom i pozvao se na pozitivno izvješće Državne revizije iz 2003. g.

Zanimljivo je da su baš Dalekovod i Carnet, u čijem Upravnom vijeću sjedi dr. Darko Tipurić, najveći donatori Braniteljskog radija “Oluja” sa sjedištem u Kninu, čiji je vlasnik Robert Krasić, sin glavne državne revizorice Šime Krasić.