Četiri su glavna ekonomska problema Hrvatske:
1. Prevelika država, visoka javna potrošnja, visoki javni dug i loše upravljanje javnim i općim dobrima
2. Nezaposlenost
3. Korupcija, netransparentnost poslovanja i pravna nesigurnost
4. Nelikvidnost
Velika potrošnja države na sve i sva, mnogobrojni neefikasni projekti (subvencije primjerice HŽ-u i brodogradilištima), kao i neodrživi projekti (Pelješki most itd.) doveli su do toga da se javna potrošnja popela s oko 80 milijardi kuna (2003./2004.) na 120 milijardi kuna i takva je zadnje tri godine. Istodobno, kapacitet prihoda države je rastao do 115 milijardi pred krizu, ali je zbog propadanja firmi, ukidanja radnim mjesta i povećanja broja nezaposlenih pao prema 100 milijardi kuna. Znači da između 15 i 20 milijardi kuna je deficit i to dalje djeluje na visoke kamate, visku zaduženost i nelikvidnost. To nadalje smanjuje konkurentnost, povećava opterećenje poreza i doprinosa na privatni sektor i povećava nezaposlenost (zbog velikog opterećenja porezima i doprinosima).
Ako se ne može vlastitim snagama izaći iz toga (što političari teško rade jer svako smanjenje javne potrošnje u kratkom roku je smanjenje nečijeg prava i u pravilu gubitak nečijeg gasa), najlakše je pozvati MMF koji ima nekoliko benefita: podržava kreditni reting (koji je za Hrvatsku po svim vodećim svjetskim rejting agencijama korak do neinvesticijskog), facilitira nužne reforme, daje zgodan alibi za reforme ("mi vam nikad ne bismo smanjili plaće, ali nam je MMF to
sugerirao"), te daje dodatna sredstva za likvidnost koja su po najpovoljnijim uvjetima na svijetu između 2 i 3 posto (što je izuzetno za zemlje u problemima koje izgube investicijski rejting i ne mogu posuđivati uz manje od 10-15 posto).
Nekad je cijela ta muka s Aranžmanom s MMF-om bila to više neatraktivna što se moglo dobiti samo do najviše 4 puta kvota neke zemlje (udio zemlje u MMF-u koji se temelji na njezinoj veličini) i to je za Hrvatsku iznosilo 200-tinjak milijuna dolara. Međutim, MMF je u jeku svjetske recesije uveo nove programe koji su puno izdašniji.
Većina vlada u regiji je nespremna dočekala recesiju i od 2009. godine revidiraju budžete i pokušavaju uštediti, te su dogovorile aranžmane s MMF-om, a zemlje koje su imale neki oblik odnosa prema MMF-u (poput Bosne i Srbije) taj su odnos formalizirali novim aranžmanima koji su bili izdašniji nego ranije (milijardu eura Bosna, tri milijarde eura Srbija, Makedonija PCL od pola milijarde eura,...). Time su te zemlje ipak uz MMF kao facilitatora krenule prema održivijoj ekonomskoj politici.
Također, MMF je evoluirao od svojih programa koji su 1980-tih još zagovarale prvo devalvaciju, zatim smanjivanje plaća i mirovina, do rigidnog kresanja javne potrošnje do recentnih programa gdje u suglasju sa Svjetskom bankom (koja podupire razvojne programe za razliku od MMF-a čija je primarna funkcija likvidnost države), a u Europskim zemljama i u skladu sa EU i njezinim fondovima. Većina reforma koje treba provesti u Hrvatskoj (mirovinska, reforma socijale, zdravstva, školstva, subvencija itd.) već je zacrtana i ima odobrene novce u programima Svjetske banke, EBRD-a, i Europske komisije, pa je utoliko nejasnije zašto se već nije pozvao MMF.
Netko očigledno neinformiran plaši javnost s MMF-om, jer će se "smanjiti plaće, mirovine i socijalna prava".
Međutim, nitko se još nije javno zapitao jesu li ovakve mirovine, plaće u javnom sektoru, zaposlenost u javnom sektoru, razina socijalne i zdravstvene zaštite održivi?
Naime, ako se uzmu u obzir izdvajanja prema BDP-u na sve ove programe imamo razinu socijalne zaštite blizu razine skandinavskih zemalja, ali nam je BDP, odnosno BDP po stanovniku upola manji! Dakle, da bismo došli do dohotka po glavi u Skandinaviji, možda bismo mogli malo smanjiti prava ili zamrznuti prava na neko vrijeme, kako bismo ih opet mogli povećavati kada s 12 tisuća eura po glavi ipak dođemo blizu 30 tisuća eura po glavi koliko imaju u Skandinaviji.
A u tome nam, ako sami to ne uspijemo, može pomoći i MMF, s čime se slaže i Guverner Rohatinski.
Prof. dr. sc. Ante Babić
Centar za međunarodni razvoj d.o.o.
Potpredsjednik Hrvatskih Izvoznika
Koautor i koproducent ZelenJave (Facebook)
