Ostaje li Sabor bez zastupnika iz dijaspore?
"Bio bih sklon tome da dijaspora ne bude izravno zastupljena u Zastupničkom domu, ali i da svi oni koji imaju hrvatsko državljanstvo i nađu se u tom trenutku na odgovarajućem mjestu mogu glasovati.
Hrvati iz BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo, u tom bi slučaju mogli glasovati, s tim da bi se to glasovanje moralo uskladiti s pozicijom državljanstva unutar BiH", rekao je u izjavi za Vjesnik dr. Zvonimir Lauc, profesor ustavnoga prava na Pravnom fakultetu u Osijeku. "Dakle, protiv sam posebne liste za dijasporu, ali sam za to da dijaspori ostane aktivno i pasivno pravo glasa. To bi bilo najjednostavnije rješenje. Ukidanje prava glasovanja iseljeništvu bila bi druga krajnost od one koju smo dosad imali. Time bi bili zakinuti naši radnici u inozemstvu, gastarbajteri, koji uglavnom imaju samo hrvatsko državljanstvo. Osim toga, sintagma da bi pravo glasa trebali imati samo oni koji u Hrvatskoj plaćaju porez, teško može stajati", ističe dr. Lauc upitavši što je s nezaposlenima koji, doduše, plaćaju porez kroz potrošnju, ali ne ispunjavaju porezne kartice jer nemaju plaću.
Tomac također podsjeća na hrvatski Ustav prema kojem su svi građani i državljani ravnopravni, što znači da se hrvatskim državljanima, bez obzira gdje živjeli, ne može ukinuti biračko pravo. Ono se, smatra, može urediti zakonom tako da su birališta otvorena samo u Hrvatskoj, što znači da bi mogli ili dopisno glasovati ili doći u Hrvatsku. Napise i najave o ukidanju prava glasa dijaspori Tomac opovrgava tvrdnjom da je to nemoguće iz jednostavnog razloga - dijaspora nikad ni nije imala pravo glasa. "Riječ je samo o tome hoće li se ukinuti sadašnja praksa prema kojoj postoji posebna izborna jedinica koja obuhvaća građane što žive u drugim državama, a državljani su Hrvatske." Dodaje da je za njega samo problem utoliko što bi zakonom trebalo osigurati da se glasuje u Hrvatskoj, a to je moguće i bez promjene Ustava - dakle, da svatko tko živi vani, a u Hrvatskoj ima prijavljen boravak, ima pravo glasati u Hrvatskoj.
"Ideje o ukidanju prava glasovanja dijaspore pokazuju da ljudi zapravo ne znaju o čemu se radi. Kod nas se rasprave o nekim pitanjima javljaju u valovima radi skupljanja političkih bodova, a da prethodno nije definirano ni što je problem, ni kako ga riješiti", kaže Tomac. Ističe da je riječ o složenom problemu i to potvrđuje primjerom Italije koja upravo sada uvodi izbornu jedinicu za talijanske državljane u inozemstvu, ali i neke druge državljane čije je iseljeništvo brojno. "Nitko nema pravo ukinuti pravo glasa našim radnicima koji primjerice, žive i rade u Njemačkoj, a u Hrvatskoj im je obitelj. Nijednom državljaninu Hrvatske ne može se ukinuti pravo glasa", kategoričan je Tomac. Poručuje da bi o tom problemu trebalo raspravljati u saborskim tijelima, a ne da o svemu odlučuje "šestorka kao Politbiro ili VONS".
"Mene je kao saborskog zastupnika zasmetalo da se nakon sastanka šestorke kaže - ukida se Županijski dom, ili donosi se ovo ili ono. Oni mogu rješenja predlagati kroz institucije Sabora, a ako se odlučuje između predsjednika šest stranaka, onda nam Sabor ni ne treba. Ne treba nam toliko zastupnika, dovoljan je po jedan predstavnik svake stranke i gotovo, to će nam biti jeftinije", ironizira Tomac.
"Zašto smo kritizirali VONS ako šestorka sada na isti način djeluje, i to treba reći." Svojim koalicijskim kolegama Tomac poručuje da su najprije trebali provesti stručnu raspravu o glasovanju iseljeništva, a tek potom odlučivati, umjesto što čine posve suprotno - "odlučuju prije rasprave".
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks za Vjesnik objašnjava zašto se njegova stranka ne slaže s prijedlogom vladajuće šestorke o ukidanju biračkog prava dijaspori. Prijedlog šestorke motiviran je, tvrdi, isključivo političkim razlozima: "Stranke vladajuće šestorke, poučene iskustvima iz prijašnjih izbora, ne računaju da bi na tome išta politički dobile". Hadezeovci će stoga u parlamentu dignuti ruke protiv takvog prijedloga, a Šeks je siguran da će šest stranaka ustrajati u tome da potpuno ukinu pravo glasa onima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj a imaju hrvatsko državljanstvo. Posljedice su "prekidanje i labavljenje spona između Hrvatske i njezina iseljeništva, što je šestorci i cilj". Ujedno podsjeća da je u francuskom i portugalskom parlamentu dijaspora također zastupljena u određenom obliku, a upozorava na preporuku Vijeća Europe o tome da državljani koji nemaju prebivalište u zemlji, budu zastupljeni u njezinom parlamentu. Šeks podsjeća da o tome ozbiljno razmišljaju u Irskoj, Poljskoj i Italiji, koja upravo uvodi listu za iseljeništvo, radi čvršće povezanosti matične zemlje s brojnim iseljenicima.
Šeks, dakle, misli da nefiksna kvota i dalje treba ostati u hrvatskom parlamentu. "Promjenama Ustavnog zakona omogućeno je da nacionalna manjina s osam posto udjela u stanovništvu Hrvatske ima srazmjerno pravo na broj zastupnika u Zastupničkom domu, Vladi i Vrhovnom sudu. Ako bi Srba po ovom popisu stanovništva bilo 350.000, oni bi po toj osnovi imali zajamčeno 18 zastupničkih mjesta, osam posto ministara i članova Vlade te osam posto sudaca Vrhovnog suda. Promjenom Ustava, u studenom 2000., otvorena je ustavna mogućnost da se donese izborni zakon koji bi manjinama dao pravo na dva glasa, a želi se ukinuti pravo glasa hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Ispada da su Hrvati građani drugog reda, a manjine bi trebale imati dva glasa. Zašto?", pita se Šeks.
Predsjednik DC-a Mate Granić kaže da njegova stranka još nije zauzela službeno stajalište o tom pitanju, ali upozorava na složenost problema. U Europi su zemlje podijeljene oko prava glasovanja dijaspore, ističe Granić koji smatra da treba razdvojiti glasovanje Hrvata iz BiH od ostale hrvatske dijaspore. Tu je i problem srpskih izbjeglica, među kojima neki već imaju hrvatsko državljanstvo, a drugi imaju pravo na njega. Što se tiče glasovanja Hrvata iz BiH, Granić ističe da bi Hrvatska i BiH prema Daytonskom sporazumu trebale do kraja godine potpisati sporazum kojim bi se reguliralo dvojno državljanstvo i način glasovanja.
Kako je poznato, predsjednik Vlade Ivica Račan najavio je da vladajuća šestorka razmišlja o ukidanju biračkog prava hrvatskom iseljeništvu. Ustavom bi se to riješilo tako da bi biračko pravo kao opće i jednako imali svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji "prava i obveze ostvaruju u Hrvatskoj". Kad bi se prihvatila ta formulacija, pravo glasovanja imali bi samo hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, pod uvjetom da se u vrijeme izbora nalaze u zemlji. Svi drugi koji imaju hrvatsko državljanstvo a prebivalište u nekoj drugoj zemlji, ne bi imali pravo glasa. U Ustavu se sada navodi da "opće i jednako pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina".
