Trgovački lanci sada žele rušiti zakon o nepušenju

Veliki trgovački lanci jedva čekaju nedjelju, kad će opet moći raditi cijeli dan.

Današnja odluka Ustavnog suda o ukidanju spornih članaka Zakona o trgovini stupa na snagu odmah, pa će već prekosutra mnogi od njih raditi, pogotovo stoga što je u ponedjeljak praznik.

Trgovci koji su proteklih mjeseci dobili otkaz zbog neradne nedjelje, a takvih je, prema nekim procjenama, oko 7000, sljedećih dana mogu očekivati poziv iz bivše tvrtke. Naravno, ako se nisu posvadili s bivšim poslodavcem i ako bivšem poslodavcu, zbog ponovnog otvaranja trgovine nedjeljom, poraste promet. Posebno takav poziv mogu očekivati otpušteni iz velikih trgovačkih centara, kojima je jeftinije pozvati na posao ljude koje već poznaju i koji znaju kako se kod njih radi.

U 22 neradne nedjelje, koliko ih je bilo u prvih pet mjeseci ove godine, trgovina je izgubila više od 20 milijuna eura prometa, ako je točna procjena da su svake nedjelje gubili do milijun eura. Gubici su najveći na Jadranu, gdje su turisti nedjeljom uzalud tražili dućan u kojem mogu kupiti bocu vode i čokoladu, sve dok se lokalne vlasti nisu domislile raznim sajmovima, danima turizma i sličnim manifestacijama kojima su zaobišli zabranu rada.

Unatoč uvjeravanjima zakonodavca da će zabrana rada nedjeljom taj promet prebaciti na ostale dane u tjednu, to se nije dogodilo.

Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora i predsjednica Udruženja trgovine pri HGK, kaže da je najvećem trgovačkom lancu Konzumu 40 posto nedjeljnog prometa jednostavno nestalo.

Polovično rješenje

- Točno je da se dio prometa prebacio na subotu, a dio na ponedjeljak, no 40 posto prometa se izgubilo. Ne znamo bi li tog prometa bilo da smo nedjeljom radili, jer je ove godine promet pao i zbog recesije, pa je teško odvojiti utjecaj recesije od utjecaja zabrane rada. No, većina trgovaca će opet raditi nedjeljom, čak smatram da si nitko neće moći dopustiti da ne radi jer će raditi njegovi konkurenti - rekla je Ljerka Puljić. Vjeruje da će se sedmodnevno radno vrijeme osobito iskoristiti na Jadranu.

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Fliba Emmezeta Croatia, sretan je zbog ukidanja zabrane koja je, uz recesiju, njegovoj tvrtki ove godine smanjila prihode 15 posto, što bi im, da tako ostane cijele ove godine, smanjilo promet za 75 milijuna kuna.

- U sljedećih mjesec ili dva, kad opet budemo radili nedjeljom, znat ćemo koliki je pad prometa zbog krize, a koliko nam je odnijela zabrana rada nedjeljom, rekao je Školnik. Ništa dobroga nije im donijelo niti ublažavanje zabrane od 1. lipnja, kad su mogli raditi do 14 sati, jer su lani većinu prometa ostvarivali nedjeljom poslijepodne. Takvo polovično rješenje, s radom nedjeljom do 14 sati, trgovcima je bilo preskupo jer su im troškovi veći od eventualne zarade.

Ne mogu tužiti

U HUP-u strahuju da sindikati niti neće odustati od zabrane rada nedjeljom, iako je u Hrvatskoj lako sankcionirati one koji krše prava radnika. U prva četiri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo bio je nominalno manji 14, a realno 16,3 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Nezaposlenost je u prvih pet mjeseci 2009. porasla za 10,1 posto u odnosu na isto vrijeme lani, što je 9945 nezaposlenih više, a u svibnju se iz djelatnosti trgovine Zavodu za zapošljavanje prijavilo 2849 ljudi.

Mogu li oni, koji su dobili otkaze zbog neradne nedjelje, ili vlasnici više od tisuću trgovina koje su zatvorene zbog neradne nedjelje, sada tužiti državu za naknadu štete?

- Ako je zakon od današnjeg dana proglašen neustavnim, onda ne mogu tužiti, jer država za loše zakone ne odgovara materijalno, nego samo politički. Da je netko tražio poništenje zakona i zaštitu svog prava, te naknadu štete, zbog povrede tog prava, i da je sud odlučivao o tome, takva bi mogućnost postojala, rekao je profesor Josip Kregar sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Neki trgovački lanci sada se namjeravaju pridružiti ugostiteljima koji će preko Ustavnog suda rušiti zakon o zabrani pušenja. O tome razmišljaju u trgovačkom centru Mandi.

Veliki gubici

- Promet nam pada i zbog zakona o nepušenju. Ako ljudi ne mogu popiti kavu i zapaliti kod nas, otići će kupiti negdje drugdje - napominje Dragutin Mamić, savjetnik uprave trgovačkog centra. Mamić kaže da su barem 20 posto kupaca izgubili zato što u zagrebačkom Mandiju nemaju terasu na kojoj će ljudi uz kavu i zapalili cigaretu. U Mandiju su zbog pada prometa od 15%, prouzročenog neradnom nedjeljom, morali otpustiti dvanaestero od 74 radnika.

- Vjerovao sam u naše pravosuđe, ali nisam vjerovao da će se to riješiti u samo tri mjeseca od tužbe. Ljude treba platiti za rad nedjeljom, ali ne 15 ili 30 posto nego 50, pa čak i 100% više. Svaka trgovina treba napraviti knjigu u koju će se radnici upisivati žele li raditi nedjeljom ili ne. Ja tvrdim da će pred tom knjigom biti kolona ljudi - tvrdi Mamić.

U Magmi d.d., tvrtki koja je također Ustavnom sudu prijavila procjenu ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji, danas su priopćenjem javno uputili pitanje koje će proslijediti relevantnim institucijama. - U šest mjeseci izgubili smo 30 milijuna kuna prihoda i ukinuli 110 radnih mjesta. Postoji li mogućnost nadoknade štete? - zapitali su u Magmi.

Ostojić: Samo su crpke imale profit nedjeljom

Odluka Ustavnog suda kojom je drugi put u šest godina ukinuta zabrana rada trgovina nedjeljom nije izazvala preveliko iznenađenje među saborskim zastupnicima. No, u vladajućem HDZ-u i HSS-u i dalje smatraju da trgovine ne trebaju raditi nedjeljom.

No, zato su odlukom Ustavnog suda bili zadovoljni u oporbi.

- Od zabrane rada nedjeljom su jedino profitirale benzinske crpke koje su u vlasništvu stranaca - objasnio je Ostojić. Radnike, ponovio je, treba zaštititi država koja mora kažnjavati poslodavce koji ne plaćaju rad nedjeljom.

- Hoće li i treći put Vlada pokušati zabraniti rad nedjeljom, ni u HDZ-u ni u HSS-u nisu željeli predviđati.

- Nisam rekla da odustajemo ili ne odustajemo od takvog zakona. Vidjet ćemo obrazloženje Ustavnog suda - rekla je potpredsjednica HSS-a Marijana Petir, dok je Andrija Hebrang samo kratko rekao: “Ne bi se štel mešati”.

Komentar Branke Stipić: Dvije vlade, dvaput neustavni zakon: je li sada dosta

Valjda je napokon pitanje rada ili nerada nedjeljom skinuto s dnevnog reda za jedno duže vrijeme. Očito sporo učimo, pa nam nije bio dovoljan jedan promašaj sa zabranom rada nedjeljom. Greška je ponovljena, izgubljeni su novi milijuni eura i nove tisuće radnih mjesta. Nevjerojatno je da su dvije, politički različite vlade - Račanova SDP-ova i Sanaderova HDZ-ova, donijele isti, protuustavni zakon, na pritisak istih skupina - sindikata i crkve. Obje su to učinile u izbornoj godini, računajući kako će im to pomoći da dobiju glasove. Račanovoj vladi, kao što znamo, to nije pomoglo jer je izbore izgubila, a Sanaderovoj sigurno nije donijelo dodatne glasove na posljednjim, lokalnim izborima. Međutim, štete kod prošle zabrane bile su manje jer još nije bilo recesije, a sada je i ograničavanje radnog vremena ekonomski štetnije.

Nadamo se da će sadašnje brojke o izgubljenim milijunima kuna i radnim mjestima sindikatu biti dovoljne da napokon shvati kako borba za radnička prava znači i borbu za pravo na rad, na radno mjesto, a ne samo borbu za odmor od rada. U radu nedjeljom kojeg mnoga zanimanja, pa tako i trgovci, ne mogu izbjeći, osnovna je sindikalna zadaća borba da taj rad bude plaćen prema zakonu, a ne da se jednostavno ukine. Tisuće otpuštenih trgovaca sigurno bi između slabo plaćene nedjelje i otkaza izabrali ovo prvo.

Nadamo se da će podaci o gubicima i ljudskim dramama zbog otkaza biti pouka i crkvi. A nadamo se da će biti dobra pouka i vladi, ovoj ili nekoj budućoj, da ekonomski nelogični populistički potezi uvijek donose samo štetu, i onima zbog kojih se vuku, a u konačnici i državi.