Dogovor pred početak sjednice Vlade
Tako je prihvaćeno da Vijeće HRT-a ima 19 članova od kojih 16 biraju udruge zajednice udruga s popisa Foruma 21 i Hrvatskog novinarskog društva, a po jednoga predlažu predsjednici države, Vlade i Sabora. Također, razdvajanje HRT-a Odašiljača i veza treba uslijediti do kraja ove, a razdvajanje Radija i Televizije do srpnja iduće godine. Iz drugog paketa vezanog uz radna prava, slijedi da se radni tjedan skraćuje na 40 sa dosadašnja 42 sata, da su trudnice u potpunosti zaštićene od otkaza, ali i da će pitanje spolnog uznemiravanja biti riješeno izmjenama Zakona o zaštiti na radu, a ne Zakona o radu.
Rasprava o amandmanima pokazala je priličnu usuglašenost kad je riječ o Zakonu o HRT-u te mala razmimoilaženja sa zastupnicima kad je u pitanju Zakon o radu.
"Došli smo do visokog stupnja usuglašenosti nakon dugog procesa jer su se svi našli pozvani nešto predložiti. To je odraz deficita civilne i demokratske prakse iz čega proizlazi nepovjerenje u institucije. No, posao smo morali privesti kraju, a odgovornost za pravu pretvorbu HRT-a u javnu televiziju imat će svi koji su sada uključeni u taj proces", rekao je dr. Granić. Nakon što se i Vlada izjasnila o amandmanima, potvrđeno je da će Vijeće HRT-a birati urednika temeljem javnog natječaja, dok je Upravno vijeće, koje bira Sabor, zaduženo za izbor ravnatelja. Postupke i procese, odnosno njihovu usklađenost sa zakonom nadzirat će ministarstva kulture i pravosuđa. Prihvaćen je prijedlog da se Vijeće može konstituirati kad je poznato najmanje dvije trećine članova (dakle, ne treba čekati izbor svih), što treba odraditi u roku od tri mjeseca, koliko traje prestanak mandata starog Vijeća. Za članove koji stižu kao predstavnici udruga, mora se provesti izbor kao za čelna mjesta u njima.
U raspravi o amandmanima na zakonski prijedlog izmjena Zakona o radu, Vlada je prihvatila skraćenje radnog tjedna sa 42 na 40 sati, a kolektivni ugovori moraju se uskladiti s tom odredbom u roku od dvije godine. Prema riječima resornog ministra Davorka Vidovića, takav radni tjedan praksa je u gotovo 80 posto tvrtki u Hrvatskoj.
Vidović je ukazao i na nepoznavanje koje su mediji iskazali u praćenju i tumačenju novog Zakona o radu budući da se "medijska pažnja usmjerila na dva potpuno nebitna dijela, onaj o zaštiti trudnica i o uvođenju termina radnik umjesto djelatnik". Istaknuo je da su prave teme vezane, primjerice, uz činjenicu da će poslodavci morati dati ugovor o radu zaposleniku prije nego što on počne s radom, čime će se "umanjiti mogućnost rada na crno".
Vlada je prihvatila amandman koji trudnice sasvim štiti od otkaza, kao i oporbeni amandman kojim se pravo majke odgojiteljice prevođenjem u institut roditelja-odgajatelja može prenijeti i na oca.
Iako ostaje kod prijedloga da u nadzorne odbore tvrtki u državnom vlasništvu, odnosno onih koje su kupljene s velikim popustom uđe i predstavnik radnika, odbijen je prijedlog da se to proširi na privatna poduzeća. U prihvaćene amandmane ulazi i onaj iz Kluba HSS-a o dodatnoj jačoj zaštiti sindikalnih povjerenika. Dosad su povjerenici bili zaštićeni od otkaza, a odsad će se zaštita proširiti i na to da bez suglasnosti sindikata ne mogu biti šikanirani premještanjem na druga, obično slabije plaćena radna mjesta. Usvojen je i amandman iz redova SDP-a u da se otkazni rok prepolovi u slučajevima kad otkaz nastupa zbog toga što je radnik prekršio obveze.
Privremenu odbijenicu dobio je, pak, drugi prijedlog Kluba SDP-a vezan uz spolno uznemiravanje, odnosno obvezu poslodavcu da prednost pri zapošljavanju dâ spolu koji je manje zastupljen u poduzeću. Riječ je o prijedlozima koji se bave važnom tematikom, rečeno je u raspravi, ali nisu do kraja definirani i bolje ih je proširiti i ugraditi u neki drugi zakon. Ministar Vidović smatra da bi se ta tematika mogla riješiti Zakonom o zaštiti na radu, koji će pred Vladu u idućih nekoliko mjeseci.
